Planinarska grupa brza je onoliko koliko ide najsporiji.
U planine se gotovo nikad ne ide sam. A na početku i začelju kolone uvijek moraju biti dva iskusna vodiča. Zagrebačka planina sve je više privlačna planinarima rekreativcima željnima provesti dan u prirodi. Penju se roditelji s djecom, pa čak i s najmlađima koji još ne hodaju, već mirno “kunjaju” u nosiljci. Prijatelji u društvu vole istraživati sedamdesetak staza koje vode do vrha Medvednice, a svoje snage ispituju i oni koji utabanim putevima idu biciklima.
Penjao se i na 7000 metara
Sve ih je prošao iskusni planinar, danas predsjednik Saveza gorskih vodiča Hrvatske Željko Gobec. Ovaj 76-godišnjak još uvijek rado planinari, a Sljeme mu je “mačji kašalj”. Penjao se, naime, na afričke vrhove Tanzanije, Toga, Kenije, bio je na vrhu Kilimandžara, no u planinarskim je krugovima poznat kao Himalajac.
– Najviši vrh nas koji sam se popeo je Annapurna na Himalaji, odnosno na 7525 metara – kaže Željko Gobec, kojeg u njegovim planinarskim izletima prati i supruga. Da se postane planinar potrebna je volja, dobra forma, ali i oprema na koju se mora misliti, kaže Gobec. Nikako se na planinu ne bi smjelo ići kao u šetnju ili plac. Najbitnije su dobre cipele, koje će učvrstiti zglob, štapovi za hodanje (koji mogu rasteretiti tijelo i do 30 posto težine), jakna otporna na kišu (ili dodatna kabanica), sportska majica koja odvodi znoj izvan nje i brzo se suši, a u zimsko doba godine i kapa te rukavice.
– U ruksaku uvijek mora biti rezervna odjeća, a ako se ide na Sljeme, eventualno boca vode jer su planinarski domovi dobro opskrbljeni gablecom po cijeni od 20 do 30 kuna – kaže Gobec. Sa sobom se može ponijeti i komadić sira, suhe kobasice ili špeka, ali i tzv. željeznu hranu.
Nema signala u planini
– Tako planinari nazivaju konzerve, praktične za nošenje. Dobro dođe kompas i karta jer ima točki na Sljemenu gdje GPS na mobitelu ne radi. Nema signala – upozorava Gobec. Sljeme i Samoborsko gorje idealno je za početnike jer staze nisu prezahtjevne, a želi li se pristupiti planinarenju ozbiljnije, može se javiti u neko od 56 planinarskih društava Zagreba.
– Najjača je HPD “Zagreb-Matica”, s 2000 članova. Zagrebački planinari čine jednu trećinu planinara RH, sveukupno ima 10.000 članova – kaže Gobec.