Manjine u metropoli: Organiziraju balove i koncerte kojima pomažu djeci, a nedostaje im mlađih članova

Prema posljednjem popisu stanovništva, u metropoli živi oko 31.600 pripadnika nacionalnih manjina. Čine time i oko četiri posto populacije grada, a njihova prava štiti Ustav kojim je uređeno da biraju vijeća i predstavnike u jedinicama lokalne i područne samouprave. Prvi takvi izbori za Grad Zagreb održani su 2003., a osnovana je i Koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, na čijem je čelu trenutačno Armin Hodžić. Pripadnici njih devet, češke, albanske, bošnjačke, crnogorske, srpske, mađarske, makedonske, romske i slovenske, biraju svoja vijeća, a ukrajinska, bugarska, poljska, rusinska, ruska, slovačka, židovska, turska i talijanska manjina po jednog predstavnika. Koordinacija redovito organizira i Dane nacionalnih manjina na Zrinjevcu na kojima predstavljaju svoju bogatu baštinu, ali i specijalitete, a djeluju i u udrugama kojih na zagrebačkom području ima četrdesetak i provode razne aktivnosti kojima obogaćuju kulturnu ponudu grada.

Pripadnika rumunjske manjine svega je sedamdesetak, ali njihova se udruga može pohvaliti angažiranim radom. Lanjskoga su rujna, primjerice, tako upriličili i proslavu Dana rumunjskog jezika, koja je okupila djecu i odrasle na radionicama čitanja i ilustracija koje je vodila ugledna autorica Diana Tivu. Veoma je aktivna i Češka beseda, društvo koje je u listopadu prošle godine proslavilo 150. obljetnicu postojanja i među najstarijim je takvim organizacijama. Udruga u svojemu sastavu ima više sekcija, poput kazališne, glazbene i folklornih, ali i dopunsku školu, vrtić-igraonicu te muzej, odnosno spomen-sobu u kojoj se čuvaju predmeti koje su donirali članovi. Aktualni naziv dobila je 1982., s podnaslovom Društvo Čeha i Slovaka, a iako njihove organizacije danas djeluju samostalno, veže ih prostor u Šubićevoj ulici koji pripadnici potonje manjine povremeno unajmljuju.

– Naše su aktivnosti uglavnom usmjerene na priređivanje književnih tribina i predavanja. Nemamo, primjerice, folklornu skupinu, a glavni razlog je manjak mlađih članova. Nove generacije, nažalost, gube dodir s rodnom zemljom i nemaju želju učiti o običajima – kažu u Matici slovačkoj. Objavljuju, dodaju, i razne publikacije, a nakon višegodišnje stanke organizirali su i putovanje u Slovačku, što je, objašnjavaju, važno kako bi se povezali s korijenima.

Objavljivanjem tiskovina, među kojima je i časopis Nova Dumka koji izlazi još od 1971., mogu se pohvaliti i Rusini. Priređuju usto prigodne proslave za velike blagdane, a svake godine organiziraju i tradicionalni rusinski bal. – Njegujemo svoje običaje i rado ih dijelimo s drugima. Katkada, doduše, ljudima moramo objašnjavati da mi nismo Rusi, već istočnoslavenski narod bez matične države, razasut po svijetu. Ima nas oko 1,5 milijuna, a po vjeri smo grkokatolici – govori nam Blanka Pejić iz tajništva Rusinske nacionalne manjine. Posebno im je izazovno, domeće, osigurati da rusinski jezik ne izumre, budući da u Zagrebu usprkos njihovim velikim naporima postoji tek ljetna škola. – Ondje gdje nas je više, primjerice u Slavoniji, postoje škole, a u Novom Sadu se rusinski jezik može i studirati – ističe.

Najbrojnija manjina u Hrvatskoj, pa tako i u metropoli, jest srpska, čije vijeće, među ostalim, u sklopu programa “Azbuka kroz igru” organizira redovite radionice, ali i odlaske na kazališne predstave i kinoprojekcije. Razna zanimljiva događanja, među kojima je i nedavni pub-kviz o Zrinskima i Frankopanima, priređuju i Mađari, a Dani bosanskohercegovačke kulture, koje organizira vijeće bošnjačke manjine, lani su doživjeli već 16. izdanje. Ukrajinci pak na zagrebačkom području imaju tri udruge, no u protekle četiri godine, napominju, njihov se rad znatno promijenio.

– Od izbijanja rata pomogli smo brojnim izbjeglicama koji su u Hrvatskoj pronašli utočište. A u našem domu u Tomićevoj imaju i mjesto gdje se mogu doći opustiti i sudjelovati u raznim aktivnostima – kaže Marija Meleško, predsjednica Ukrajinske zajednice. I ona ima sekcije pa u sklopu književne, primjerice, organiziraju predavanja, a u okviru tradicijske uči se o ukrajinskoj kulturi, od oslikavanja pisanica do tiska na tkanini i pletenja slame. Zajednica ove godine postaje punoljetna, a važan joj je segment i pjesma, napominje M. Meleško, pa su odlučili ujediniti glazbu i dobra djela te organizirati koncert kako bi prikupili sredstva za dolazak ukrajinske djece na rehabilitaciju u Hrvatsku.

– Riječ je siročadi i djeci veteranske populacije, kojima je potreban bilo kakav oblik pomoći, tako da ćemo u tu svrhu usmjeriti sve što uspijemo skupiti na donacijskom koncertu – objašnjava. Nazvan je “Ščedryk i prijatelji”, a održava se u petak u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Nastupit će ansambl zagrebačke Ukrajinske zajednice Ščedryk te AnnaDel, učenici Škole suvremenog plesa Ane Maletić i polaznici Glazbenog učilišta Elly Bašić, a na repertoaru će se naći obrade tradicionalnih pjesama.