Odabir srednje škole jedna je od najvažnijih odluka koja se donosi u životu. Većina đaka tada bira svoje prvo zanimanje te smjer kojim će ići njihove karijere. Sve veća potražnja za majstorima i rast cijene njihovih usluga učinili su obrtnička zanimanja privlačnima mladim ljudima. Napravljen je i velik iskorak u školskim programima strukovnog obrazovanja, koji su prilagođeni vremenu i potrebama tržišta rada te uključuju pristup najnovijim tehnologijama i metodama rada. A kako bi učenicima završnih razreda osnovnih škola olakšala izbor, Obrtnička komora Zagreb organizirala je 11. izdanje Zagrebačkog obrtničkog sajma – sajma zanimanja.
U dva dana trajanja manifestacije osmaši su se na zagrebačkome Velesajmu mogli upoznati s obrtničkim zanimanjima i obrazovnim programima te tehnološkim inovacijama i svjetskim trendovima u obrtništvu. Usto su imali priliku upoznati obrtnike i čuti njihova iskustva, a nas je zanimalo i koliko su učenici koji su upisali srednje strukovne škole zadovoljni i vide li svoju budućnost u struci za koju se obrazuju.
Stipe pohađa treći razred Obrtničke i industrijske graditeljske škole Zagreb, a iz razgovora smo doznali zašto se upisao upravo u nju.
– Odluka nije bila laka. Razmišljao sam o četverogodišnjim školama, ali na kraju je prevagnulo to što sam shvatio da nisam za uredski posao, već da bih radije radio nešto svojim rukama. I za to imam smisla. Upisao sam smjer monter suhe gradnje i stvarno sam zadovoljan. Ispočetka je bilo dosta teško dok nisam sve pohvatao, alat, materijal i samu gradnju, odnosno montiranje, ali sam se snašao – kazao je.
Pitali smo ga i kakvi su mu planovi nakon završetka školovanja. – Unutar razdoblja od nekoliko godina namjeravam otvoriti vlastiti obrt ili firmu i zaposliti svoje radnike. Od ovog se posla da dobro zaraditi. Danas je teško doći do dobrog majstora i to se osjeti po našim primanjima. Zato bih pozvao sve mlade ljude koji na znaju što bi upisali, a spretni su s rukama i vole izrađivati stvari, da odaberu neku obrtničku školu – poručio je Stipe.
Marko pohađa drugi razred Srednje strukovne škole Samobor. Oduvijek ga je, rekao je, zanimalo kako se postavlja klima, a čuo je i da su majstori ove struke dobro plaćeni. Zatekli smo ga kako posjetiteljima pokazuje simulator za varenje.
– Imamo različite podloge i obrasce po kojima se može variti na ravnoj plohi, a postavili smo aparat na najlakše kako bi ljudi to mogli isprobati. Simulator bilježi kut, brzinu, preciznost i na kraju sve ocijeni – objasnio je.
I u njegovu slučaju zanimalo nas je što namjerava poslije srednje škole. – Ne planiram ići na faks ili se dalje školovati. Namjeravam još malo raditi za svoga gazdu pa možda nakon nekoliko godina otvorim vlastiti obrt. Volim ovo raditi, novac je dobar, samo moraš naučiti sve trikove posla – kazao je Marko.
Na svečanom otvorenju posjetitelje je pozdravio predsjednik Obrtničke komore Zagreb Antun Trojnar. Posebno je pozdravio učenike, koji su se i ove godine odazvali u velikom broju.
– Želim zahvaliti svima koji sudjeluju u organizaciji sajma. Kad smo krenuli prije 11 godina, nismo očekivali da će se manifestacija ovako uspješno razvijati. Nismo se tada predali, a nećemo ni u budućnosti. Nastavljamo raditi dalje – poručio je Trojnar.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil pohvalio je manifestaciju, a istaknuo je i kako obrtnička zanimanja nikad nisu bila cjenjenija, plaćenija i traženija.
– Zadovoljstvo mi je biti na ovakvom sajmu, uza sve ove mlade ljude koji su se okupili na Velesajmu. Prije svega čestitke organizatorima, Obrtničkoj komori Zagreb, kao i predsjedniku Trojnaru. Evo, 11 se godina divimo ovako lijepoj manifestaciji, ali i dičimo njome – rekao je Kratohvil.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić naglasio je kako su Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo gospodarstva trajan i velik partner svih obrtnika.
– Moramo imati mentore, radionice i kvalificirane ljude, provjerene u svakom smislu, kako bi se naši učenici mogli obrazovati i dobiti kvalitetno znanje. Ono što me posebno veseli, a nadam se i sve obrtnike, jest podatak da je u ovoj školskoj godini upisano 75 posto učenika u strukovna zanimanja, a 25 posto u gimnazijska i ostala usmjerenja. To znači da je u samo godinu dana broj upisanih u strukovna zanimanja porastao 2,5 posto – naglasio je Milatić.
Na uspješnoj manifestaciji predstavnicima komorskog sustava čestitao je i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević. Podsjetio je kako su Zagreb svojim rukama izgradili upravo obrtnici.
– Ovaj je sajam lani posjetilo čak šest tisuća učenika, a vjerujem da će ove godine taj broj biti još i veći. Vidimo konkretne rezultate manifestacije u sve većem broju upisane djece u strukovnim školama. Pozivam učenike da se prijavljuju za stipendije koje Grad daje za deficitarna zanimanja – rekao je Tomašević.
Posebno vesele podaci prema kojima svake godine raste broj posjetitelja Zagrebačkog obrtničkog sajma – sajma zanimanja, ali i broj upisa u srednje strukovne škole. Ta pozitivna korelacija jasno pokazuje da je sajam uspješan i kvalitetan projekt iza kojeg stoji Obrtnička komora Zagreb. Velik doprinos tome dali su i zagrebački obrtnici koji su volonterski uložili svoje vrijeme i energiju u realizaciju hvalevrijedne manifestacije. Svi oni dijele ljubav prema svojim strukama i želju da osiguraju budućnost zagrebačkog obrtništva. Stoga članovi Udruženja obrtnika grada Zagreba nisu dvojili trebaju li svoje vrijeme, umjesto u vlastiti posao, usmjeriti u pozitivnu priču koja okuplja mlade ljude.
Projekt od samog početka podržava i predsjednik zagrebačkoga Udruženja obrtnika Ivica Zanetti. Kako je kazao, ponosan je na važnu ulogu članova Udruženja u organizaciji sajma, ali i na uspjeh koji je manifestacija polučila u popularizaciji srednjeg strukovnog obrazovanja.
Potpredsjednik Udruženja Zoran Brdar, važna karika u organizaciji sajma već punih 11 godina, rekao je kako je zadovoljan smjerom u kojem se priča razvija.
– Odličan je osjećaj kada nakon tolikih godina vidimo poboljšanje pri upisu djece u srednje strukovne škole. Drago nam je vidjeti da će nas imati tko naslijediti. Mi jesmo malo stariji, ali smo još uvijek dovoljno mladi da možemo podučiti nove snage. I to nas jako veseli – kazao je Brdar.
Iako sajam traje samo dva dana, pripreme i demontaža zahtijevaju puno više vremena i truda. – Moram priznati da je prijašnjih godina, pogotovo nekoliko prvih, bilo jako intenzivno. Poslije su se priključila i druga udruženja, ali najveći dio posla i dalje odrađuje naše – objasnio je potpredsjednik zagrebačkog Udruženja.
Među onima koji su manifestaciji posvetili svoje vrijeme i energiju je i Nenad Kuzman, obrtnik s 35 godina iskustva. – Istina je da sam ovaj tjedan izgubio četiri radna dana, ali nije mi to teško palo. Rad na sajmu ne traje samo dva dana, treba sve postaviti, a onda i razmontirati, no smatram da je to naš obol obrtništvu i njegovoj budućnosti. Drago mi je vidjeti toliki broj kolega iz Udruženja koji daju velik doprinos ovoj prekrasnoj manifestaciji – rekao je Kuzman.
Posebno su se istaknuli i članovi Sekcije postolara, među kojima i Darko Horvat, koji je naglasio važnost sudjelovanja u promociji deficitarnih struka.
– Većina nas ovdje je iz ljubavi prema struci i želje da je približimo mladim ljudima. Radio sam sinoć do pola deset kako bih danas mogao biti ovdje. Važno je kako pristupaš svom poslu. Ako ga voliš, nikada ti neće biti naporno raditi ga i nikada ti novac neće biti na prvome mjestu. Na štandu nas je cijelo vrijeme bilo četvero. Mogli smo se podijeliti po dvoje po danu, ali ovo je jedna od najvećih manifestacija za sve nas i odlučili smo biti zajedno jer se ovdje osigurava budućnost naše struke – poručio je Horvat.
Od svoga osnivanja prije četiri godine neizostavni su sudionici manifestacije i članovi Sekcije groomera Udruženja obrtnika grada Zagreba. – Smatram da na mladima svijet ostaje, zato i želimo približiti svoje zanimanje učenicima završnih razreda osnovne škole. Djeca su stvarno zainteresirana, ima dosta konkretnih pitanja – kazala nam je pročelnica sekcije Inga Dvojković.
Ovi volonteri samo su dio obrtnika iz šest cehova zagrebačkoga Udruženja obrtnika koji su svojim nesebičnim radom omogućili da sajam postane ono što je danas, uspješan i kvalitetan projekt Obrtničke komore Zagreb.