"Od mržnje do ljubavi“ – tako je Mislav Herman, HDZ-ov gradski zastupnik, opisao odnos gradonačelnika Tomislava Tomaševića prema termičkoj obradi otpada, ustvrdivši da je nekadašnji protivnik takvih postrojenja danas postao njihov zagovornik. Uoči rasprave o rebalansu zagrebačkog proračuna Herman je otvorio nekoliko frontova prema gradskoj vlasti, od energane i odnosa Možemo! sa SDP-om do kapitalnih projekata i milijuna eura koje Grad, kako tvrdi, ne uspijeva potrošiti.
– Taj se odnos iz jedne mržnje pretvara u fascinaciju, odnosno u ljubav. Tomislav Tomašević ima osobni problem s bilo kojim oblikom termičke obrade – ustvrdio je Herman, podsjetivši na Tomaševićeve ranije prosvjede protiv takvih projekata. Posebno je komentirao razlikovanje energane i spalionice, tvrdeći da je riječ o pokušaju opravdavanja promjene stava. – On će danas reći da nije prosvjedovao protiv energane, nego protiv spalionice. To nije ništa drugo nego izvlačenje – poručio je. Prema Hermanovu tumačenju, gradska je vlast napokon prihvatila da bez termičke obrade nije moguće zatvoriti sustav gospodarenja otpadom. Pritom se obrušio i na odnos Možemo! i SDP-a, ustvrdivši da Tomašević koalicijskog partnera koristi kao opravdanje pred vlastitim biračima.
– Kako bi se opravdao pred svojim biračima, danas SDP koristi kao smokvin list. "Ne bih ja, ali ako ne pristanem, raskinut će mi koaliciju, a onda će doći zločesti HDZ-ovci na vlast u Gradu Zagrebu.“ E, to nikako neće – ironično je kazao Herman. Ustvrdio je da je upravo SDP, a ne Možemo!, inzistirao na prihvaćanju projekta energane te dodao kako će vrijeme pokazati treba li Zagrebu jedno ili više takvih postrojenja. No s otpada se ubrzo prebacio na glavnu temu današnje sjednice Gradske skupštine – rebalans proračuna. Herman tvrdi da dokument pokazuje ono na što HDZ već dulje upozorava: Zagreb novca ima, ali ga gradska uprava, prema njegovim riječima, ne uspijeva pretvoriti u realizirane projekte.
Kao problem posebno je izdvojio rezanje iznosa predviđenih za kapitalna ulaganja te prebacivanje velikih projekata u iduće godine. Naveo je nekoliko projekata kojima se rebalansom smanjuju planirana sredstva, ustvrdivši da se kod nekih već godinama ponavlja isti obrazac. – Projekt se samo prebacuje, prebacuje i prebacuje. Tko je radio pripremu projekta? – upitao je Herman. Posebno se osvrnuo na probleme s dokumentacijom kod pojedinih projekata. Prema njegovim riječima, teško je govoriti o nedostatku novca ako se osigurana sredstva ne mogu iskoristiti zbog propusta u pripremi.
– Tražimo objašnjenje kako sebi ne uspiješ isplatiti novac zato što sam sebi nisi predao potpunu dokumentaciju – rekao je. Za ilustraciju problema naveo je podatke o kapitalnim ulaganjima iz 2025. godine. Prema brojkama koje je iznio, bilo je predviđeno 292 milijuna eura, od čega 111 milijuna nije realizirano. – Imali smo 292 milijuna eura predviđenih sredstava za kapitalna ulaganja. Znate za koliko su podbacili? Za 111 milijuna eura. Tih 111 milijuna eura u potpunosti nisu iskoristili – rekao je Herman. Upravo je taj podatak iskoristio za svoju glavnu kritiku upravljanja gradskim financijama. Tvrdi da Zagreb danas nema problem s prihodima, nego s realizacijom.
– To je današnji apsurd Grada Zagreba. Novac nije problem. Odlično je reći da novca ima i da novac uistinu nije problem. Problem je organizacija samoga rada – poručio je. Herman je svoju kritiku sažeo tvrdnjom da se posljednjih godina događa suprotan trend između gradskih prihoda i realizacije projekata. – Prihodi Grada stalno rastu, a realizacija se stalno smanjuje – kazao je. Dotaknuo se i poreza na dohodak, oko kojeg je HDZ posljednjih godina više puta ulazio u sukob s gradskom vlasti. Kazao je da je njegova stranka godinama zagovarala smanjenje poreznog opterećenja u Zagrebu, no ovaj je put rekao da dovodi u pitanje i vlastiti raniji zahtjev jer, kako tvrdi, ne vjeruje projekcijama koje Grad iznosi. – Mi smo godinama govorili da bi poreze u Gradu Zagrebu trebalo smanjiti. Ovo je prvi put u ovih nekoliko godina da ću ja taj svoj zahtjev dovesti u pitanje. Ja ne vjerujem računu Grada Zagreba – rekao je. Prema računici koju je iznio, smanjenjem poreznih stopa građanima bi godišnje ostalo oko 165 milijuna eura više. Herman smatra da rast gradskih prihoda pokazuje da postoji prostor za porezno rasterećenje, ali istodobno dovodi u pitanje projekcije na kojima Grad temelji svoje financijske planove.
Na kraju se dotaknuo i Zagrebačkog centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, problematizirajući način na koji se financijski učinci povezani s tim projektom prikazuju u gradskim dokumentima. – Kako može biti prihod nešto što je nekome već predano? – upitao je Herman, pozivajući se pritom na podatke iz konsolidiranih izvještaja. Njegova glavna poruka uoči rasprave o rebalansu bila je da se uspješnost gradske uprave ne može mjeriti samo količinom novca u proračunu. Prema njegovu tumačenju, ključan je problem koliko se planiranih projekata doista realizira. – Novca ima. Novac uistinu nije problem – zaključio je Herman, ustvrdivši da problem vidi u organizaciji rada i sposobnosti gradske uprave da planirana ulaganja provede u djelo.