BOGATSTVO HRVATSKOG JEZIKA

Znate li što je to vešta, mišćafl, šor ili pejča? Ove riječi zbunjuju i najvrsnije poznavatelje hrvatskih dijalekata

Foto: Sanjin Strukic/Pixsell
Znate li što je to vešta, mišćafl, šor ili pejča? Ove riječi zbunjuju i najvrsnije poznavatelje hrvatskih dijalekata
VL
Autor
Vecernji.hr
23.02.2025.
u 11:00
Svaki kraj, svako selo, ima svoje jezične posebnosti koje ga čine jedinstvenim
Pogledaj originalni članak

Hrvatski jezik, u svoj svojoj ljepoti i raznolikosti, krije pravo bogatstvo dijalekata i lokalizama. Od sjevera do juga, od istoka do zapada, svako podneblje njeguje svoje specifične izraze, čineći komunikaciju ponekad izazovnom, ali uvijek zanimljivom. Krenimo na jezično putovanje Hrvatskom i otkrijmo neke od tih neobičnih riječi!

Dalmatinska riznica riječi
Dalmacija, poznata po suncu, moru i opuštenom načinu života, ima i svoj jedinstveni jezični pečat. Utjecaj talijanskog jezika, zbog povijesnih veza i trgovine, ostavio je dubok trag, posebno u svakodnevnom govoru.

Fjaka: Ova riječ je gotovo sinonim za Dalmaciju. Označava ono posebno stanje duha i tijela kada vam se apsolutno ništa ne da raditi. Stanje potpune opuštenosti i uživanja u – ničemu. Izvorno se spominje na srednja.hr.
Pijat: Jednostavno – tanjur. Ova riječ, kao i mnoge druge vezane uz kućanstvo, dolazi iz talijanskog jezika.
Pomalo: Ova uzrečica odražava dalmatinski mentalitet. Znači "polako", "bez žurbe", "opušteno".
Dišpet: Tvrdoglavost, inat, prkos. Kada Dalmatinac nešto naumi, dišpet ga tjera da to i ostvari.
Šugaman: Ručnik. Još jedan primjer talijanizma u svakodnevnoj upotrebi.
Mudante, ređipet, vešta: Donje rublje, grudnjak, haljina. Pazite što govorite ako ste na ljetovanju!
Ćakula: Ugodan razgovor, čavrljanje. Nešto što Dalmatinci obožavaju, posebno uz kavu ili čašu vina.
Marenda: Međuobrok, užina. Nešto što se ne propušta, posebno na ljetnim vrućinama.
Brudet/Brodet: Jelo od kuhane morske ribe.
Balancana: Patlidžan.

Od Zagorja do Slavonije

Zagorski biseri
Hiža: Kuća. Riječ koja odmah asocira na pitoreskne zagorske brežuljke.
Klet: Podrum. Mjesto gdje se čuva vino i dobra atmosfera.
Pejča: Bič. Koristi se za tjeranje stoke.
Puntati: Nagovarati.

Slavonski štih
Šor: Ulica. Riječ koja dočarava slavonsku ravnicu i dugačke ulice.
Ajdžija: Praznik Tijelovo.
Bašča/Avlija: Dvorište.
Šlajbok/Novčarka: Novčanik.

Zagrebački "sleng"
Špica: Centar grada, mjesto gdje se okuplja "krema" društva.
Gemišt: Mješavina bijelog vina i mineralne vode. Popularno piće u Zagrebu i okolici.
Cug: Vlak.
Mišćafl: Lopatica za smeće
Žmukler: Onaj koji se voli snalaziti i pribaviti korist na nedopušten način

Istra i Kvarner
Istra, poluotok na zapadu Hrvatske, ima svoj specifičan dijalekt, pod jakim utjecajem mletačkog (venecijanskog) narječja. HRT Radio navodi kako je istarsko-mletački dijalekt uskoro biti na listi nematerijalne kulturne baštine. Stoljećima talijanski i hrvatski jezik žive u "simbiozi" na ovom području. Profesorica Filipin ističe primjere talijanskih riječi koje su ušle u standardni hrvatski govor: kaput, dočevita, balkon, salveta...

Ovo je tek mali uvid u bogatstvo hrvatskih dijalekata. Svaki kraj, svako selo, ima svoje jezične posebnosti koje ga čine jedinstvenim. Istraživanje tih riječi i izraza nije samo zabavno, već i obogaćuje naše razumijevanje hrvatske kulture i povijesti. Zato, sljedeći put kad čujete neku neobičnu riječ, nemojte se zbuniti – upitajte za značenje i otkrijte još jedan djelić šarenila hrvatskog jezika. 


 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

Avatar Moodleen
Moodleen
18:43 23.02.2025.

Klet je hiža v goricama, ak nisi znal! I v selu i v gradu se hiže imaju podrume i oni se zovu podrum, a ne klet.

Avatar Malazan
Malazan
12:10 23.02.2025.

Sidin na katrigi, gledan kroz koltrine i sve nešto mislim, ako kaleton prođe još jedan Nepalac i Filipinka, morat ću učit nove jezike 🧐