Ukrajinski dronovi mogu ciljati rusku paradu povodom Dana pobjede 9. svibnja u Moskvi, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, prenosi Kyiv Post. Govoreći na otvaranju 8. summita Europske političke zajednice u Erevanu, Zelenski je sugerirao da Rusija više nije sposobna pokazivati vojnu snagu kao u prethodnim godinama. „Rusija je najavila paradu 9. svibnja, ali na ovoj paradi neće biti vojne tehnike“, rekao je Zelenski. „Ovo će biti prvi put nakon mnogo, mnogo godina da si ne mogu priuštiti prisutnost oružja na paradi.“ Dodao je: „A ukrajinski dronovi također mogu napasti ovu paradu. To pokazuje da više nisu tako snažni kao prije.“ Značajno je da je ukrajinski dron u ponedjeljak rano ujutro pogodio stambenu višekatnicu u zapadnoj Moskvi, oštetivši stanove i razbacavši krhotine, prema izjavama ruskih dužnosnika i medijskim izvješćima.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin rekao je da nema žrtava nakon što je dron pogodio stambenu zgradu oko 1 sat ujutro. Hitne službe su upućene na mjesto događaja. Ruski Telegram kanali, uključujući Mash, izvijestili su da je udar pogodio stambenu višekatnicu na Mosfilmovskoj ulici. Udar je uništio zidove u tri sobe na 36. katu, dok je dio fasade pao na parkirani automobil ispod. Krhotine i razbijeno staklo razbacani su po području. Prema portalu Astra, zgrada se nalazi oko 6 kilometara od Kremlja. Sobjanin je kasnije rekao da su ruske protuzračne obrane presrele dva dodatna drona koja su se kretala prema glavnom gradu, bez preciziranja gdje su oboreni.
Incident je uslijedio nakon niza napada dronovima na Moskvu na početku mjeseca. Sobjanin je jučer rekao da je tijekom dana presretnuto osam dronova usmjerenih na grad, što je privremeno poremetilo rad zračnih luka. Zelenski je tijekom svog govora rekao da bi ovo ljeto moglo biti odlučujuće za oblikovanje sljedećeg poteza Rusije u ratu. „Ovo ljeto bit će trenutak kada će [ruski predsjednik Vladimir] Putin odlučiti što dalje: proširiti ovaj rat ili krenuti prema diplomaciji. A mi ga moramo gurnuti prema diplomaciji“, rekao je Zelenski. Naglasio je da je stalni pritisak na Rusiju i dalje ključan, posebno kroz sankcije.
„Moramo nastaviti primjenjivati pritisak kroz sankcije… upravo zato što ove sankcije utječu na rusku naftu, industriju i banke. Moramo održavati ovaj pritisak i gurati Rusiju prema diplomatskim rješenjima. Ideja o ukidanju sankcija je neprihvatljiva“, dodao je Zelenski. Njegove izjave dolaze usred stalnih ukrajinskih udara dalekometnim dronovima na rusku vojnu i energetsku infrastrukturu, za koje Kijev kaže da imaju za cilj oslabiti moskovske ratne sposobnosti. Zelenski je također rekao da je Ukrajina sposobna proizvoditi cijeli niz obrambenih sustava kako bi se samostalno zaštitila, istovremeno pozivajući na dublju koordinaciju s europskim partnerima na ofenzivnim i defenzivnim tehnologijama.
Govoreći o ukrajinskim obrambenim sposobnostima, otkrio je da zemlja može proizvoditi potrebna sredstva za suprotstavljanje balističkim i raketnim prijetnjama. Istovremeno je predložio proširenje suradnje s Europom, posebno u dronovskim tehnologijama, kao dio šireg napora za jačanje kolektivne sigurnosti. „Ukrajina može proizvesti sve kako bi se dalje samostalno branila, od balističkih napada, od raketa. Mi nudimo Europi naše dronovske tehnologije kako bismo ujedinili sve zemlje zajedno“, rekao je Zelenski.
Naglasio je da Europa također mora poboljšati vlastitu zaštitu od dronskih prijetnji, upozoravajući da će budući sigurnosni izazovi zahtijevati slojevite obrambene sustave na više domena. „Ova zaštita mora biti osigurana u zraku, na zemlji i na moru“, rekao je. Zelenski je također upozorio da saveznici moraju biti spremni na mogućnost da Rusija ne završi rat, pozivajući na stalni pritisak i strateško planiranje.
„Moramo se usredotočiti na to što ćemo raditi ako Rusija ne završi ovaj rat. Moramo nastaviti s pritiskom i trebamo mir“, rekao je. Istaknuo je važnost diplomacije, ali je inzistirao da Europa mora imati središnju ulogu u eventualnim budućim pregovorima s Moskvom. „I naravno, ovo je broj jedan – moramo pronaći funkcionalni diplomatski format, a Europa treba biti za stolom bilo kakvih pregovora“, rekao je Zelenski.
Iako je spomenuo stalnu komunikaciju s Washingtonom, Zelenski je rekao da bi ujedinjena europska pozicija ojačala napore za angažman s Rusijom. „U kontaktu smo sa SAD-om, razumijemo njihovu viziju i poziciju, ali bilo bi dobro razviti jedan zajednički europski glas za razgovor s Rusima“, dodao je. Prošlog tjedna Zelenski je uputio ukrajinske predstavnike da zatraže pojašnjenje od tima američkog predsjednika Donalda Trumpa o ruskom prijedlogu „primirja“ oko 9. svibnja, dovodeći u pitanje je li ono namijenjeno samo osiguravanju moskovske parade Dana pobjede.
„Hajde da saznamo što je točno u pitanju: nekoliko sati sigurnosti za paradu u Moskvi ili nešto više“, rekao je na društvenim mrežama. Ponovo je istaknuo da Ukrajina želi dugoročno primirje koje bi osiguralo stvarnu sigurnost za civile i održivi mir. Prijedlog za privremeni prekid borbi tijekom ruskih proslava Dana pobjede navodno je uslijedio nakon 90-minutnog telefonskog razgovora između Putina i Trumpa. U međuvremenu, ruska parada 9. svibnja na Crvenom trgu očekuje se da će biti značajno smanjena, s izvješćima da neće biti prikazani tenkovi, raketni sustavi ni artiljerija — prvi put od 2008. godine.
Rusko ministarstvo obrane pripisalo je to „trenutačnoj operativnoj situaciji“, iako analitičari povezuju promjenu s nedostatkom opreme i sigurnosnim zabrinutostima usred ukrajinskih dalekometnih napada dronovima. Kratko primirje, ako se dogovori, moglo bi također smanjiti rizik od napada dronovima na Moskvu tijekom jednog od najsimboličnijih nacionalnih događaja Kremlja. Analitičari kažu da se čini kako je vrijeme Putinovog prijedloga politički motivirano, s ciljem predstavljanja Rusije kao otvorene za pregovore, uz istovremeni pritisak na Kijev.
Ako Ukrajina odbije kratko primirje, Moskva bi mogla pokušati prikazati da Kijev nije voljan tražiti mir u očima međunarodne publike. Dan pobjede ostaje najvažniji državni praznik u Rusiji, a Kremlj sve više povezuje rat u Ukrajini s narativima Drugog svjetskog rata o porazu „nacizma“, uz tradicionalno organiziranje velikih vojnih parada na Crvenom trgu u Moskvi. Kako je najavljeno, sedam stranih vođa očekuje se na ruskoj paradi Dana pobjede 9. svibnja u Moskvi, prema ruskom portalu The Insider.
Na paradi se očekuje bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, kazahstanski predsjednik Kasim-Jomart Tokajev i kirgiski predsjednik Sadir Žaparov potvrdili sudjelovanje nakon pozivnica Kremlja. Paradi će vjerojatno prisustvovati i vođe nepriznatih teritorija Abhazije i Južne Osetije — Badre Gunbe i Alana Gaglojeva. Milorad Dodik, vođa vladajuće stranke u Republici Srpskoj (Bosna i Hercegovina), također je najavio posjet Moskvi.
Slovački premijer Robert Fico također se očekuje u Moskvi. Njegov posjet potvrdio je pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov 29. travnja. Ruski mediji izvijestili su da Fico možda putuje kopnom nakon što su baltičke države zatvorile svoj zračni prostor za njegov zrakoplov. Prema slovačkim izjavama koje citiraju ruski mediji, Fico ne planira sudjelovati u samoj vojnoj paradi, već namjerava položiti cvijeće na Groblje neznanog junaka u počast sovjetskim vojnicima koji su se borili u Drugom svjetskom ratu.
Ranije tvrdnje ruske propagande sugerirale su da bi do 20 stranih vođa moglo prisustvovati događaju, ali glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov to je demantirao, rekavši da nije upoznat s takvom brojkom niti formalnim popisom. Prošlogodišnjoj paradi Dana pobjede u Moskvi prisustvovali su vođe iz 27 zemalja, uključujući Kinu, Srbiju, Brazil, Kubu, Armeniju, Egipat, Vijetnam, Etiopiju i djelomično priznatu Palestinu, uz nekoliko drugih partnera i delegacija.