Rastuće napetosti s Rusijom i sve češći uleti dronova u zračni prostor članica Europske unije i NATO-a dodatno su motivirale vlade i središnje banke na ubrzanje priprema za krizne situacije. Među ostalim, i stvaranje što sigurnijega platnog prometa u kojima glavnu ulogu ima fizička gotovina. Europska središnja banka (ECB) potkraj rujna objavila je studiju svojih analitičara Francesca Faella i Alejandra Zamora-Péreza koja je već svojim nazivom – "Ostanite mirni i čuvajte gotovinu" (Keep calm and carry cash) – privukla pozornost. Analitički je dvojac proučio četiri krize koje su posljednjih godina pogodile Europu i utjecale na potražnju za gotovinom: rusku invaziju na Ukrajinu, pandemiju COVID-19, velik ovogodišnji kvar električne mreže na Iberskom poluotoku i grčka dužnička kriza prije jednog desetljeća. Ta su iskustva pokazala da već i nestanak struje može paralizirati financijski sustav neke zemlje i ostaviti građane bez novca. Prijetnja ratnim sukobima problem umnožava do neslućenih razina.
Ruski napad na Ukrajinu izazvao je nagli porast potražnje u državama blizu ratne zone. Zabilježeno je povećanje broja podizanja gotovine u Estoniji, Latviji, Litvi, Slovačkoj i Finskoj, a procjenjuje se da je nakon početka rata iz banaka podignuto dodatnih 211 milijuna eura – najviše u prva tri tjedna. Za središnje banke problem je osigurati dovoljnu količinu gotova novca u kratkom roku. Samo u jednom danu potkraj veljače 2022. u zemljama koje su najbliže Ukrajini i ruskoj granici građani su sa svojih računa povukli 80 milijuna eura. Faell i Zamora-Pérez istaknuli su kako je tako dugotrajan rast potražnje za fizičkim novčanicama posebno iznenađujući s obzirom na to da su baltičke i sjevernoeuropske zemlje inače vrlo digitalizirane i snažno oslonjene na bezgotovinske sustave plaćanja. No, povećan broj podizanja zabilježen je i u Njemačkoj te Austriji.
– Kao i kod svake druge pripreme za nepredviđene okolnosti, tako je i za slučaj nedostupnosti elektroničkog plaćanja preporučljivo promišljeno planirati i određeni iznos gotovine koji bi bio dostupan za osnovne potrebe, u skladu s individualnim okolnostima, životnim navikama i svakodnevnim troškovima pojedinca ili kućanstva – odgovorili su iz HNB-a na pitanje o analizi ECB-a. Kako se u kriznim situacijama ponašaju građani, istražio je ECB u spomenutoj studiji. Kada je u travnju ove godine Iberski poluotok gotovo potpuno ostao bez struje, više od 50 milijuna ljudi uvjerilo se da je "keš" kralj. Samo u jednom danu u kojem je nestalo struje, 22. travnja, a telekomunikacije i digitalni sustavi plaćanja prestali raditi diljem poluotoka, potrošnja se karticama i internetska kupnja Španjolaca prepolovila.
Paradoks je u tome što unatoč strelovitom rastu digitalnog plaćanja potražnja za novčanicama eura neprestano i snažno raste. Tako se vrijednost cirkulacije eurskih novčanica znatno povećala tijekom u posljednja dva desetljeća unatoč padu udjela gotovine u svakodnevnim transakcijama. Pomalo neočekivano, ali i izbijanje pandemije COVID-19 izazvalo je izvanredan i trajan porast potražnje za novčanicama eura. U prvoj godini pandemije, od početka do kraja 2020., kumulativno neto izdavanje novčanica u europodručju poraslo za više od 140 milijardi eura, što je godišnji skok od 130 posto u odnosu na prosječno godišnje povećanje u razdoblju prije pandemije. Potkraj 2024. u optjecaju je cirkuliralo novčanica u vrijednosti 1588,29 milijardi eura, dok je prije desetljeća vrijednost iznosila oko milijardu eura. "Otpornost gotovine upućuje na šire sustavne prednosti koje je teško kvantificirati", kaže se u analizi ECB-a.
Europska komisija bila je preporučila razvoj i implementaciju tehnoloških rješenja u platnoj infrastrukturi koja jamče dostupnost i funkcionalnost tijekom kriznih scenarija kao što su "disruption-proof" bankomati, koji mogu funkcionirati i bez potpune povezanosti na digitalne mreže. Također je pozvala države članice, središnje i komercijalne banke te tehnološke pružatelje usluga na stvaranje sustava koji može brzo odgovoriti na prekide i osigurati sigurnost i pouzdanost platnih sustava. Finska istražuje bankomate koji mogu raditi neovisno o digitalnim mrežama, a Nizozemska, Austrija i Finska preporučuju građanima da drže gotovinu kod kuće – za tri dana oko 70 do 100 eura po osobi. "Ako bi došlo do zamjetnoga pogoršanja uvjeta za kontinuitet platnog prometa ili opskrbu gotovinom, Hrvatska narodna banka spremna je, u suradnji s nadležnim institucijama, u vezi s gotovim novcem, građanima izdati i dodatne informacije i preporuke", odgovorili su iz HNB-a.
Hvala Bogu u đepu uvijek više.