Opće je poznato da su veze između povijesne znanosti i politike i više nego bliske. Jedan od rodonačelnika političke ideje okupljanja hrvatskih zemalja u jednu, samostalnu cjelinu bio je Juraj Ratkaj, osoba iznimno zanimljivog života – svećenik koji se mačem borio u ratovima i pisao vatrena ljubavna pisma. Njegov pregled hrvatske povijesti među prvima je donio ideju o Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, u više-manje današnjim okvirima, kao cjelini sa zajedničkom prošlošću, ali i budućnošću.
Juraj Ratkaj rođen je 1613. godine kao pripadnik stare i moćne plemićke obitelji čije je sjedište bio dvorac Veliki Tabor u Hrvatskom zagorju. Iako su se njegovi preci istaknuli vojnim zaslugama i ratovima protiv Osmanlija, on je odlučio postati svećenikom. Otišao je u gimnaziju u Graz, školovanje je nastavio studijem filozofije, a u međuvremenu je stupio u isusovački red i darovao mu većinu svog bogatstva. Međutim, stroga redovnička disciplina vrlo mu je brzo dojadila. Već 1639. istupio je iz reda isusovaca, a nastojao je dobiti natrag i novac koji mu je darovao. Unatoč velikom trudu, dobio ga nije. Zbog dobrih je obiteljskih veza imao gdje nastaviti karijeru – postavljen je za kanonika zagrebačkog Kaptola. Poslije je u toj službi napredovao stekavši nove titule i prihode. Nastavio je sa studiranjem i intelektualnim radom, a već je 1640. objavio svoje prvo djelo – na kajkavski hrvatski (on ga naziva "slovinski") preveo je jedno latinsko djelo u slavu cara Ferdinanda III.
Zagorski vragolan koji je prvi, barem na papiru, ujedinio Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Uskoro bismo mogli ostati bez domaće nafte, što nakon toga?
Stručna javnost smatra da bi Agencija za ugljikovodike dugoročno mogla postati jezgra nove hrvatske energetske kompanije, sposobne ponovno pokrenuti sustavna istraživanja domaćih ležišta
Liječnik, ratnik, političar i strastveni kolekcionar: Od siromašnog djetinstva, preko rovova i operacijskih sala do Sabora
Rekao sam Milanoviću da nećemo podržati ni njega ni Karamarka za premijera jer dijele zemlju. I ostao dosljedan, za razliku od Mosta
Rješenje za porez na vikendicu za 2025. može kasniti i šest godina
Prva godina primjene Zakona pokazala je da je od 1,3 milijuna nekretnina koje su bile pod lupom poreznika njih oko 280 tisuća oporezivo
Dubrava nikad nije bila najopasniji dio Zagreba. Baš obratno. A danas izgleda bolje od centra
Kazališni redatelj koji iza sebe ima 139 predstava i više od tri stotine drugih projekata prije desetak dana imao je premijeru mjuzikla "Radio Dubrava". "Stari i poznati hitovi Prljavaca ionako drže vodu kao da su napisani danas, a nove pjesme su fantastično legle i postat će novi hitovi. Radili smo iz srca i duše, iskreno. Želio sam ispričati tu priču o svojem gradu, o Hrvatskoj, o sebi", kaže Krešimir Dolenčić
'Panenka? Pa ja sam mu obranio penal! Evo zašto više ne dolazim na tekme Dinama...'
Legendarni Dinamov golman Željko Stinčić u velikom intervjuu prisjeća se sjajne karijere i obiteljske tradicije, a otkriva zašto su ga se bojali protivnički napadači