Vrhovni sud donio još jedan zaključak u korist dužnika

Zabranjene ovrhe za raskinute kredite s ništetnim odredbama

Foto: Igor Soban/PIXSELL
Završio moratorij na ovrhe, kreće prva faza naplata
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Vrhovni sud
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Poslovnica Fine - prestanak privremene obustave ovrha
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL/Borna Filic/PIXSELL
Vrhovni sud
18.03.2022.
u 11:54
Kolektivnom presudom unaprijed je utvrđena ništetnost valutne klauzule CHF i ništetnost promjenjive kamatne stope pa svaki takav raskinuti potrošački ugovor sadrži ništetne odredbe
Pogledaj originalni članak

U ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu: rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnica, javnobilježničkih akata ili solemnizirane privatne isprave i sličnih, koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, ovršni sud je dužan po službenoj dužnosti preispitati sadrži li ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe, zaključio je Vrhovni sud na sjednici građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela VS-a, i time još jednom stao na stranu dužnika koje su oštetile banke. O odluci Su IV – 87/2022 izvijestila je i Udruga Franak te pojasnila da to u praksi znači sljedeće:

1. Svaki sud koji odlučuje o dopuštenosti ovrhe, odnosno svaki ovršni sud, mora zabraniti ili odgoditi ovrhu koja se temelji na potrošačkom ugovoru koji sadrži nepoštene, odnosno ništetne ugovorne odredbe.

2. Dužnost je suda da po službenoj dužnosti provjeri ništetnost ugovornih odredaba u potrošačkim ugovorima.

3. Svaki raskinuti potrošački ugovor o kreditu u „švicarcima“, bilo da jest konvertiran, bilo da nije konvertiran, sadrži ništetne ugovorne odredbe, pa se po takvim ugovorima ovrha ne smije provoditi. Kolektivnom presudom unaprijed je utvrđena ništetnost valutne klauzule CHF i ništetnost promjenjive kamatne stope pa u skladu s time svaki takav raskinuti potrošački ugovor sadrži ništetne odredbe.

4. Većina potrošačkih ugovora o kreditu u eurima i kunama ugovorenih prije 10. siječnja 2013. sadrži također ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi koja se mijenja odlukom banke pa onda i za takve potrošačke ugovore vrijedi sve ono što vrijedi i za „švicarce“.

Iz Udruge Franak ističu da je, ako je posrijedi kredit u „švicarcima“, kolektivna presuda dovoljna pretpostavka za utvrđenje ništetnosti i zabranu ovrhe. Ako je kreditu u eurima ili kunama onda će sud provjeriti je li potrošački ugovor ugovoren prije 10. siječnja 2013., a ako jest, potrebno je provjeriti kako je ugovorena kamatna stopa. Ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa koja se mijenja odlukom banke, takva ugovorna odredba je ništetna i ovrha mora biti zabranjena.

- Savjetujemo svakom ovršeniku s raskinutim ugovorom o kreditu da sam provjeri svoje ugovorne odredbe i ako sud ništa ne poduzme po službenoj dužnosti, potrebno je upozoriti suca na zaključak Vrhovnog suda Su IV – 87/2022 pod točkom 1. i zatražiti zabranu ovrhe – upućuju u Udruzi Franak.

Smatraju da je zaključak Vrhovnog suda priprema za donošenje pravnog shvaćanja o apsolutnoj nedopuštenosti ovrha iz nepoštenih ugovora o kreditu, što je utemeljeno na više presuda Suda EU od kojih je najpoznatija presuda C-407/18, Kuhar. Pravno shvaćanje najavljeno je priopćenjem Vrhovnog suda RH od 9. Veljače 2022. gdje je rečeno da je dopuštena revizija u predmetu Revd-29/2022 te će se u tome predmetu pravnim shvaćanjem odlučiti o pitanju može li se osnovano, u žalbi protiv rješenja o ovrsi i potom u parnici radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, isticati okolnost kojom se ukazuje na ništetnost javnobilježničke isprave (potrošačkog ugovora) koja je ovršna isprava u ovršnom postupku?

VIDEO Sve veća ponuda domaće hrane na tržnici Dolac

direktor Hrvatske udruge banaka

Trebaju li ljudi paničariti zbog štednje? 'Mirno spavajte, bankarski sustav nikad nije bio sigurniji!'

Panična navala štediša na Sberbanku zbog sankcija Rusiji i njezina ekspresna prodaja HPB-u bila je pokazna vježba kako, dojučer zdrava, banka može propasti preko noći što je donijelo nervozu i drugima. Dok se na ratna zbivanja u Ukrajini gleda sa strahom i kalkuliraju mogući kanali prelijevanja na domaće gospodarstvo, banke poručuju da je štednja sigurna.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.