Na svih sedam pitanja u istraživanju financijske pismenosti u Hrvatskoj, koje je po metodologiji OECD-a proveo Ekonomski institut Zagreb, točno je odgovorilo 14% ispitanika, a više od pet točnih odgovora imalo ih je 57,3%, istaknula je na predstavljanju rezultata Maja Vehovec s EIZ-a. No, kad bi se te vrijednosti prevele u ocjenu, Hrvati bi dobili – dovoljan.
Financijski ranjivi
– Kod prepoznavanja rizika dobro smo pozicionirani, no ono što ne razumijemo jest složeno ukamaćivanje. U tome smo bolji od Albanije i Armenije, ali lošiji od drugih – istaknula je M. Vehovec.
Među 900 ispitanika bolje rezultate imaju muškarci, starija populacija upućenija je od mlađe, a obrazovanija od neobrazovanije. Bitnih odstupanja među regijama nema, no razlikujemo se po odgovornosti prema novcu. Jadranska regija ističe se po stavu "novac postoji da bi se trošio", a Slavonija "nastojim živjeti za danas, a sutra kako bude", otkriva znanstvenica.
Zabrinjava podatak da polovica ispitanika u posljednjih 12 mjeseci nije uspijevala pokriti troškove života dohotkom, što ih čini izuzetno financijski ranjivima, no ugodno je iznenađenje da bi ih se čak 77%, ako bi podizali kredit, zadužilo za usavršavanje i obrazovanje. Mađari koji su pokazali znanje prošli su brojne probleme i kredite u švicarcima, pa se pitam je li to preskup način učenja. I znanja koja naši ljudi pokazuju nisu znanja, nego iskustvo, sumnjam da su to naučili na TIPSS-u (školski predmet Teorija i praksa samoupravnog socijalizma, op. a.) 80-ih – komentirao je Dinko Novoselec, predsjednik uprave AZ obveznog mirovinskog fonda, napomenuvši da će, bude li više znanja, biti i manje kredita u švicarcima. Gordana Letica, zamjenica predsjednika upravnog vijeća Hanfe, referirala se na podatak da se samo 23% ispitanika izjasnilo kako ima mirovinsku štednju, iako ih barem 50% ima drugi mirovinski stup.
– Oni uopće nisu svjesni da su u mirovinskom stupu! Naša djeca znaju nabrojiti sve rimske careve, ali ne znaju na kraju obrazovanja razliku između žiro i tekućeg računa. Prema strateškom okviru financijskog opismenjavanja, u sklopu građanskog odgoja, obrađivat će se pojmovi i razumijevanje financijskih proizvoda – najavljuje G. Letica.
Razina znanja
O razini financijskih znanja puno govori i iskustvo Melite Marčete, voditeljice Akademije Zagrebačke burze: – Imali smo poziva u kojima su nas klijenti pitali hoće li im kombi biti dovoljan da smjeste taj paket dionica kad dođu po njega...
ahahahahah pazi ovo(... a Slavonija "nastojim živjeti za danas, a sutra kako bude") ahahahahaa pa u slavoniji nema sutra!