Ekonomije ovih pet država rast će dvostruko brže od europskog prosjeka: Postoji objašnjenje

Dok se najveće europske ekonomije i dalje bore sa sporim gospodarskim rastom, pet manjih europskih država prema prognozama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ostvarit će znatno bolje rezultate. Najnovije projekcije MMF-a pokazuju da će njihove ekonomije u razdoblju od 2027. do 2031. rasti više nego dvostruko brže od prosjeka europodručja.

Prema izvješću, gospodarstvo europodručja u tom će razdoblju rasti prosječno svega 1,2 posto godišnje, dok se za cijelu Europsku uniju očekuje prosječan rast od 1,4 posto. Razlozi slabih izgleda uključuju visoki javni dug, starenje stanovništva, slabu produktivnost, visoke troškove energije te geopolitičku neizvjesnost.

Istodobno, nekoliko manjih europskih gospodarstava, od Mediterana do zapadnog Balkana i istočne Europe, bilježit će znatno snažniji rast. Na petom mjestu nalazi se Moldavija, za koju MMF predviđa prosječan godišnji rast od 3,5 posto. Oporavak zemlje temelji se na europskim financijskim sredstvima, reformama povezanima s pristupanjem Europskoj uniji te rastu domaće potrošnje, potaknute višim plaćama i doznakama iz inozemstva.

Odmah iza nje je Srbija s prosječnim godišnjim rastom od 3,52 posto. Važan pokretač gospodarstva bit će pripreme za Expo 2027. u Beogradu, koje uključuju velika ulaganja u prometnu infrastrukturu, građevinski sektor i urbani razvoj. Dodatni zamah daju industrijska proizvodnja i kineska ulaganja u rudarski sektor. Treće mjesto zauzima Ukrajina, kojoj MMF predviđa prosječan rast od 3,8 posto godišnje. Projekcije se temelje na pretpostavci postupnog smirivanja rata i početka opsežne obnove zemlje, čija se vrijednost procjenjuje na gotovo 600 milijardi dolara. Međutim, Fond upozorava da bi nastavak sukoba mogao znatno usporiti gospodarski oporavak.

Na drugom mjestu nalazi se Kosovo, s očekivanim rastom od oko četiri posto godišnje. Gospodarstvo se oslanja na snažnu domaću potrošnju, javna ulaganja, doznake dijaspore te relativno mladu radnu snagu. Istodobno, MMF upozorava da zemlja i dalje nema dovoljno razvijenu izvoznu bazu. Najbrže rastuće europsko gospodarstvo prema srednjoročnim prognozama bit će Malta, s prosječnim godišnjim rastom od gotovo četiri posto. U posljednjem desetljeću rast su poticali turizam, internetsko klađenje, financijske i profesionalne usluge te dolazak stranih radnika. No MMF upozorava da će budući razvoj sve više ovisiti o povećanju produktivnosti, ulaganjima u infrastrukturu, obrazovanje i inovacije, budući da tržište rada pokazuje znakove zasićenja.

Iako će navedene zemlje prema prognozama znatno nadmašiti prosjek europodručja, MMF naglašava da njihov daljnji uspjeh ovisi o nastavku reformi, političkoj stabilnosti te smanjenju geopolitičkih rizika, osobito onih povezanih s ratom u Ukrajini. Također, valja imati na umu da je riječ uglavnom o znatno manje razvijenim gospodarstvima od prosjeka Europske unije. Zemlje poput Moldavije, Srbije i Kosova polaze s mnogo niže razine BDP-a po stanovniku, pa im je lakše ostvarivati više stope rasta tijekom razdoblja ulaganja, reformi i gospodarskog sustizanja razvijenijih europskih država. Visoke stope rasta stoga ne znače nužno da su njihove ekonomije veće ili bogatije od gospodarstava zapadne Europe.

Hrvatska se na ljestvici MMF-a nalazi iza 10. mjesta, s očekivanim rastom od 2,55 posto. Iznad nje na popisu je i Bosna i Hercegovina, kojoj se predviđa rast od 2,94 posto.