Austrijski Institut za moderna i suvremena povijesna istraživanja već dulje vrijeme izdaje u knjigama zapisnike Austrijskog ministarskog vijeća 1848.–1867., a 2018. godine počeo je s povijesno-kritičkim izdanjem zapisnika Cislajtanijskog ministarskog vijeća 1867.–1918. godine. Ti se zapisnici odnose na "kraljevstva i zemlje predstavljene u Reichsratu" Austro-Ugarske Monarhije koja je nastala kao rezultat Austro-ugarske nagodbe iz 1867. godine. Za početak samo mala napomena o pojmu Cislajtanija. To je nakon Austro-ugarske nagodbe bio neslužbeni naziv za austrijsku polovicu monarhije, za zemlju s "ove", desne strane rijeke Leithe. Tu su spadale uža Austrija, Češka, Moravska, češka Šleska, Galicija, Bukovina, Kranjska, Koruška, Štajerska, Primorje (Trst, Gorica–Gradiška, Istra), južni Tirol i Dalmacija. Nasuprot njoj, ugarska polovica monarhije zvala se Translajtanija, odnosno zemlja s "one", lijeve strane rijeke Leithe. Prvi svezak, koji je izašao 2018., sadrži važne dokumente o prijelazu Austrije u Austro-Ugarsku Monarhiju i stoga istraživačima koje zanima povijest Habsburške Monarhije pruža važne spise u znanstveno pripremljenom obliku.
Vrijedna arhiva: Povijest Cislajtanije važna i za Hrvatsku
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
HDZ neće podržati rušenje Tomaševića, Matijević: Izbori su bili prije pola godine
Jedino tko bi cijeloj inicijativi, drže u zagrebačkom SDP-u, mogao dati ozbiljnost je HDZ, što u toj stranci to, kako stvari stoje, isključuju
Zahvaljujući AI-u živjet ćemo dulje, raditi sve manje, imati univerzalni dohodak
Direktor Centra za globalno zdravlje, član Kraljevskog društva u Edinburghu te gostujući profesor na Sveučilištu Oxford govori o umjetnoj inteligenciji, Oxfordu i Harvardu, Tesli i svijetu u 2026. godini
Unatoč Thompsonu, desnica nema šanse srušiti s vlasti Tomaševića
Već i referendum radi izvanrednih izbora u Zagrebu bio bi osuđen na propast pokrene li ga krajnja desnica. Pitanje je i može li uspjeti bez podrške HDZ-a, koji pak ne bi mogao prihvatiti politički rizik dolijevanja ulja na vatru.
Zanima li papu Stepinac? Možda, ali kad procijeni da njegova kanonizacija gradi, a ne razara
Ne skriva da nastavlja liniju pape Franje, ali nastavlja je drukčije. Kao graditelj mostova želi povezati razdvojene tabore u Crkvi koji su danas ideološke tvrđave. No tu se otvara opasnija mogućnost da "most" postane trajna legitimacija paralelnih Crkava koje se više ne slušaju, nego samo administrativno trpe
Rat se dobiva ekonomijom, a ni europska ni ruska nisu baš u nekoj formi
Ruska vojska u ovom se ratu doista pokazala kao tigar od papira, bez koncepcije, s lošim lancem zapovijedanja što se tek donekle popravilo, s incidentima koji su u modernoj vojsci neprihvatljivi