Nakon odluke Vrhovnog suda o odbijanju zahtjeva za izuzećima sudaca Jadranka Juga i Josipa Turkalja iz odlučivanja o pravu na potpunu restituciju kod konvertiranih kredita, Hrvatska udruga banaka poslala je priopćenje u kojem navode da je to „ozbiljan presedan koji dodatno narušava povjerenje u nepristranost i dosljednost sudskog odlučivanja, osobito u postupku koji bi trebao dati konačna pravna razjašnjenja o pitanjima koja su već godinama predmet različitih sudskih tumačenja i brojnih sporova između banaka i korisnika kredita.“
Podsjećamo kako je prije formalnog podnošenja zahtjeva Erste banke za izuzećem suca Juga HUB u javnosti iznio tvrdnje da „odvjetnik Boris Jug, sin suca Juga, zastupa stranke u više od 400 aktivnih predmeta protiv banaka povezanih uz CHF kredite, ukupne vrijednosti gotovo šest milijuna eura, dok je njegov otac, sudac Vrhovnog suda Jadranko Jug, sudjelovao u odlučivanju u nizu predmeta iz iste pravne materije, imao značajan utjecaj na oblikovanje postojeće sudske prakse te inicirao sazivanje sjednice proširenog vijeća u ovom predmetu.“
HUB tvrdi i da su netočne tvrdnje da se njihovi podaci odnose pretežito ili gotovo isključivo na tzv. nekonvertirane CHF kredite. - HUB niti je analizirao niti javno komunicirao broj predmeta izvan predmetne pravne materije o kojoj odlučuje prošireno vijeće Vrhovnog suda. Upravo suprotno, analiza se odnosila isključivo na postupke povezane s konvertiranim CHF kreditima i pravnim pitanjima na koja odluka proširenog vijeća može imati neposredan utjecaj – ističu u priopćenju, no ni ovaj put ne iznose dokaze koji bi to potkrijepili jer svoju internu analizu nikad nisu predočili javnosti.
Referiraju se i na slučaj drugog suca Vrhovnog suda, člana proširenog vijeća Josipa Turkalja, za kojeg navode da „osobno vodi sudski spor vezan uz CHF kredite, i to u pravnoj materiji istovrsnoj onoj o kojoj odlučuje prošireno vijeće Vrhovnog suda.“ Vrhovni je sud odbio i njegovo izuzeće.
Prema informacijama kojima raspolažemo, zahtjev za izuzećem Josipa Turkalja Erste banka temeljila je na saznanjima da je on osobno vodio postupak protiv Zagrebačke banke po „istovrsnoj pravnoj osnovi“ pod poslovnim brojem P- 1165/2020. No uvidom u taj e-predmet P-1165/2020 (https://e-predmet.pravosudje.hr/predmet?sud=577&upisnik=P&predmet=1165&godina=2020) vidljivo je da je već pravomoćno presuđen i da njegova odluka ni na koji način ne može imati utjecaja na „daljnje“ rješavanje tog predmeta. Iz predmeta je vidljivo i da se sudac Turkalj izuzimao iz sličnih postupaka sve dok njegov predmet nije postao pravomoćan. S tim je argumentima v.d. predsjednice Vrhovnog suda Gordana Jalšovečki i odbila zahtjev za izuzećem.
Iz HUB-a poručuju da dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da su zahtjevi za izuzeće u usporedivim okolnostima u ranijem razdoblju bili prihvaćani, dok se sada odbijaju „bez jasno obrazloženih i dosljedno primijenjenih kriterija“. - Takvo postupanje ostavlja dojam arbitrarnosti i neujednačene primjene procesnih pravila, što slabi povjerenje javnosti u jednakost svih stranaka pred sudom – stoji u priopćenju udruge banaka koja dodaje da ozbiljna pravna pitanja otvara i činjenica da se odluke s potencijalno dalekosežnim financijskim učincima donose u razdoblju kada Vrhovni sud nema imenovanog predsjednika te postavljaju pitanje formalnih ovlasti i zakonitosti pojedinih procesnih odluka, uključujući odlučivanje o zahtjevima za izuzeće i sazivanje proširenog vijeća.
Priznaju i da HUB nije stranka u postupku, no navode da je realno očekivati kako će stranke u postupku iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva radi zaštite svojih prava i osiguravanja pravičnog suđenja. Inače, u prethodnim postupcima sudac Turkalj se izuzimao iz odlučivanja upravo iz razloga što je osobno vodio spor protiv Zagrebačke banke u CHF postupku oko stambenog kredita, no nakon što je spor pravomoćno okončan, nijedna njegova buduća odluka (suodlučivanje) ne može imati učinka na tijek postupka kojeg više – nema. Vrhovni sud neosnovane zahtjeve za izuzećem smatra vrstom pritiska na sud, što je vidljivo iz tekstova prethodnih odluka o odbijanju izuzeća.
Banke su svojim dosadašnjim djelovanjem u ovom postupku prvo prihvatile pa odbacile autoritet suda. Banke članice HUB-a (Erste banka) iskoristile su svoje formalno procesno pravo i podnijele zahtjev za izuzećem sudaca Vrhovnom sudu. Time su mu priznale nadležnost da o tom zahtjevu odluči. Međutim, onog trenutka kada je zahtjev odbijen HUB mijenja narativ i sudsku odluku proglašava "ozbiljnim presedanom" koji "narušava povjerenje u nepristranost". Logički je neodrživo tretiranje sudskog mehanizma legitimnim dok se koriste njegovi „pravni lijekovi“, a zatim ga proglasiti arbitrarnim i nevjerodostojnim onog trena kada donese odluku koja strani koja ga je primijenila ne ide u korist. Što se tiče institucionalnog legitimiteta, HUB dovodi u pitanje formalne ovlasti i zakonitost odluka v.d. predsjednice. To je dodatna tvrdnja koja je u koliziji s činjenicom da su banke podnijele zahtjev tom istom sudu u istim tim okolnostima. Pravo je pitanje bi li, da je zahtjev za izuzećem prihvaćen, HUB problematizirao nepostojanje predsjednika suda ili zakonitost odluke. No za institucionalni vakuum nisu krivi ni HUB ni potrošači.
Dodatno je problematično što HUB navodi da bi postupak pred proširenim vijećem trebao dati "konačna pravna razjašnjenja" i osigurati "predvidiv pravni sustav", a istodobno svojim javnim napadom na suce i tvrdnjama o narušenoj nepristranosti preventivno potkopavaju autoritet upravo tog tijela koje tu predvidivost treba donijeti. Je li pravna sigurnost postignuta samo pod uvjetom da u vijeću sjede suci čije je odlučivanje za bilo koju od strana – predvidivo?
"Je li pravna sigurnost postignuta samo pod uvjetom da u vijeću sjede suci čije je odlučivanje za bilo koju od strana – predvidivo?" - bravo, sve receno jednom sah-mat recenicom.