Cijena zlata je ovog tjedna pokazala povišenu volatilnost, precizno odražavajući kombinaciju geopolitičkih i tržišnih čimbenika koji su dominirali globalnim financijskim tržištima. Zlato je prošli tjedan zatvorilo s 5.186,23 USD/oz u petak, da bi u ponedjeljak zabilježilo snažan rast, probivši razinu od 5.400 dolara po unci.
Nagli skok cijene bio je u velikoj mjeri potaknut obnovljenom geopolitičkom tenzijom na Bliskom istoku nakon što su se vijesti o vojnim operacijama i eskalaciji sukoba širile među ulagačima, oživljavajući tradicionalnu ulogu zlata kao ''sigurne luke'' u razdobljima nesigurnosti. Takav safe-haven pristup potaknuo je ulagače na kupnju zlata nakon pada cijena početkom veljače kada su tržišta doživjela značajan pad plemenitih metala uslijed promjena monetarnih očekivanja i jačanja američkog dolara, što je kratkoročno smanjilo poticaj za ulaganje u imovinu koja ne generira kamatni prihod, poput zlata.
Rast od gotovo 4 % preko vikenda nije se dugo zadržao. Zlato je u utorak kliznulo na 5.314,56 USD/oz te je nastavilo padati kako je tjedan odmicao, stabilizirajući se na razini oko 5.150 USD/oz. Pritisak jačeg američkog dolara dosegao je najvišu razinu u posljednjih devet mjeseci, dok istovremeno prinosi na američke državne obveznice rastu. Ova dva vanjska tržišna elementa danas nadmašuju povećanu averziju prema riziku na općem tržištu.
Uz to, naznake moguće promjene kamatnih politika doveli su do korekcije cijene prema dolje, što ilustrira koliko makroekonomski impulsi i fiskalni signali mogu nadjačati čak i snažnu geopolitičku premisu. U kontekstu globalnih tržišta kapitala, dezinflacijski pritisci i potražnja za likvidnošću u američkim dolarima dodatno su ograničili rast cijena, dok su ulagači preispitivali strukturu portfelja suočeni s rastućim kamatama i mogućim promjenama strategija velikih središnjih banaka.
Ukratko, nedavni tjedni ciklus cijena zlata pokazuje da su globalna tržišta i dalje izrazito osjetljiva na geopolitičke rizike i promjene u monetarnoj politici, što rezultira brzim i često nepovezanim pomacima cijena. Iako zlato zadržava svoj status kao zaštitni instrument u kriznim trenucima, kratkoročne oscilacije cijena odražavaju dinamičnu igru između potražnje za sigurnim utočištima i makroekonomskih parametara poput jačanja dolara i očekivanja o kamatnim stopama. Jednako je bitno hoće li doći do ozbiljnijih poremećaja u opskrbi energentima, osobito naftom i plinom, jer bi takav scenarij mogao produbiti inflacijske pritiske i potaknuti dodatnu potražnju za sigurnom imovinom.
Ako napetosti dodatno eskaliraju i potraju dulje vrijeme, zlato bi moglo ostati na povišenim razinama ili čak dosegnuti nove povijesne rekorde. S druge strane, eventualna stabilizacija situacije i smanjenje geopolitičkih rizika mogli bi ublažiti pritisak na rast cijene i potaknuti dio kapitala da se vrati u rizičniju imovinu.
Trenutačno se kao nova kratkoročna podrška profilira područje oko 5.100 USD/oz, dok je snažnija i psihološki važna razina i dalje 5.000 USD/oz. Unatoč kratkoročnoj volatilnosti, zlato i dalje zadržava status jedne od najotpornijih klasa imovine u razdobljima globalne neizvjesnosti. Višegodišnja kretanja i dalje pokazuju snažan strukturni uzlazni trend (+77 % u zadnjih godinu dana i +208 % u pet godina), dok kratkoročne korekcije poput ove uglavnom predstavljaju dio cikličkog kretanja unutar dugoročnog trenda, a ne njegov završetak.
Tjednu analizu cijena zlata za Večernji.hr donosi Vladimir Potočki, tržišni analitičar i direktor sektora investicijskog zlata Auro Domus grupe.