Američki predsjednik Donald Trump objavio je okončanje ratnih djelovanja u Iranu nakon gotovo dva tjedna intenzivnih sukoba, no stručnjaci upozoravaju da je prerano proglašavati konačni ishod. I dok Washington i Tel Aviv tvrde da je iranski vojni kapacitet znatno oslabljen, Teheran je pokazao da i dalje može uzvratiti udarac, prenosi HRT.
Vojni analitičar Pero Kovačević ističe da su posljednje poruke iz američke administracije bile često kontradiktorne, što otežava procjenu stvarnih ciljeva operacije. “Posljednjih dvanaestak dana slušali smo različite izjave iz Washingtona, od ministra obrane i načelnika združenog stožera do državnog tajnika Marca Rubija. Dok je vojska naglašavala uništavanje iranskog raketnog i nuklearnog potencijala, Trump je ponekad spominjao i svrgavanje režima. Izraelski dužnosnici sugerirali su da je krajnji cilj bila promjena režima, što ipak nije ostvareno”, rekao je Kovačević.
Prema njegovoj procjeni, američke i izraelske snage nanijele su Iranu teške gubitke, ali zemlja nije slomljena. “Amerikanci su prvo definirali ključne ciljeve napada, a potom odlučili hoće li se koristiti zrakoplovi ili krstareće projektile. Iranska mornarica pretrpjela je gotovo potpuni poraz, protuzračna obrana je ozbiljno degradirana, a vojni kapacitet vraćen je 15 do 20 godina unazad. Ipak, Iran je uspio uzvratiti i nije slomljen”, pojašnjava Kovačević.
Analitičar također navodi da su američke baze u regiji pretrpjele određenu štetu. “SAD i Izrael uveli su ograničenja u objavljivanju informacija, ali postoje podaci da su radarski sustavi u Kataru i Jordanu teško oštećeni, a Iran je pokušao gađati i NATO-ov radar u Turskoj”, dodaje. Sukob je snažno pogodio i tržište energenata. Stručnjak Ivica Jakić ističe da visoke cijene nafte i plina nikome ne idu u korist, ali da se cijene već počinju stabilizirati. “Nikom nije u interesu da cijene rastu, a vidimo da su nakon početnog šoka počele padati. Kako se sukob bude smirivao, taj trend će se vjerojatno nastaviti”, kaže Jakić. Posebno naglašava strateški značaj Hormuškog tjesnaca, ključnog za globalnu trgovinu energentima.
Jakić ističe i globalne pomake prema energetskoj samodostatnosti: “Koncept ‘energija u vlastitom dvorištu’ uključuje male modularne nuklearne elektrane te proizvodnju e-metanola, amonijaka i vodika. Na tim projektima rade zemlje poput Indije, Kine i Japana, a Hrvatska se također uključuje – razmatra se, primjerice, proizvodnja e-metanola u Zadru i razvoj vlastitih energetskih kapaciteta, uključujući male nuklearne elektrane.”
U Europi napetosti i dalje postoje, posebno u Njemačkoj. “Njemačka vlada apelira na građane da ne pune električne automobile između 11 i 13 sati zbog ograničene opskrbe energijom. Cijene goriva na benzinskim crpkama ostaju visoke, između 2,48 i 2,50 eura po litri, a u jednom trenutku dosegnule su 2,80 eura”, objašnjava Jakić. Zbog razlike u cijenama mnogi Nijemci prelaze granicu u Poljsku, gdje je gorivo znatno jeftinije, no vlasti su reagirale naplatom carine i kaznama pri povratku ako se kupi više od 10 litara.
Pojavila se hrpa analitičara koji sve nešto pletu umjesto da netko odgovori: Zašto su Rusija i Bjelorusija za napad na Ukrajinu i zločin u Buči dobili 23.000 sankcija a Izrael i Amerikanci za identičan napad i identičan zločin dobivaju podršku EU i vlade HR?