Europa je usred krize krumpira. Prekomjerna ponuda toliko je velika da poljoprivrednici ponekad ostvaruju i negativne cijene, prenosi Fenix. Prekomjerna ponuda dovela je mnoge europske uzgajivače krumpira u gospodarsku krizu. Cijene stočnog krumpira dijelom su već pale ispod nule. U nekim slučajevima poljoprivrednici čak moraju plaćati zbrinjavanje svoje žetve, a velike količine krumpira koriste se kao stočna hrana ili se prerađuju u bioplinskim postrojenjima.
Prema navodima stručnog časopisa „Agrarheute“, značajno su pale i cijene krumpira za proizvodnju pomfrita. Zapravo bi proizvođači, s obzirom na velike količine uroda, trebali dodatno proširiti svoje skladišne kapacitete. No zbog nedostatka mogućnosti prodaje i niskih cijena ni to ne nudi održivu perspektivu. U Nizozemskoj je proizvođač PotatoNL nedavno prijavio cijene od minus 1 do minus 2 eura za 100 kilograma stočnog krumpira. Negativna vrijednost proizlazi iz dodatnih troškova koje proizvođači imaju za transport, daljnju distribuciju ili uništavanje.
Stručnjak za tržište krumpira Niels van der Boom izjavio je za „Agrarheute“ da trenutačno nema naznaka brze stabilizacije tržišnih prilika. Dodatno, opterećenje za proizvođače moglo bi se pogoršati zbog rasta troškova prijevoza kao posljedice rata s Iranom. Prema procjenama, višak krumpira u Europskoj uniji trenutačno iznosi oko 3,3 milijuna tona. Posebno su pogođene Nizozemska, Belgija, Njemačka i Francuska.
Uzrok leži ponajprije u tome što su mnogi poljoprivrednici u protekle dvije godine dodtano proširili površine pod uzgojem. Presudni su bili visoka potražnja i atraktivne ugovorne cijene prerađivačke industrije. Istodobno su povoljni uvjeti rasta rezultirali osobito bogatom žetvom.
U međuvremenu je potražnja znatno pala, dok proizvodnja ostaje na visokoj razini. Osim toga, pogoršale su se izvozne mogućnosti izvan EU-a. Geopolitičke napetosti, carinska politika SAD-a te rastuća konkurencija iz zemalja poput Kine, Indije i Egipta dodatno vrše pritisak na europske proizvođače.
Cijelu godinu je cijena krumpira u Hr. bila nešto malo ispod eura za kg, sad kad se dijeli besplatno ista je nešto sitno ispod 50 centi za truljav i crn krumpir. Nekada, dok su cijene istog bile ispod kune, prije uvođenja eura, krumpir se nikada nije bacao...sad je u modernoj EU bolje bacati i plaćati za bacanje nego jeftino prodati da ljudi imaju bar nešto za jesti. Nove vrijednosti, pravac i cilj moderne EU...