'Vlada bi trebala pozvati oporbu, napisati 20 reformskih mjera i reći: zaokružite 5-10 koje ćete podržati'

Odlaskom Vilija Beroša problemi u zdravstvu neće se riješiti nego da je potrebno sve promijeniti iz temelja, kazao je Danko Velimir Vrdoljak (SDP) u emisiji Otvoreno, odgovarajući na pitanje treba li ministar dati ostavku.

- 2016. dug u zdravstvu je bio 2,5 milijarde. Dolaskom ove administracije na vlast taj dug se utrostručio, dođao je na nekakvih 13,5 milijardi kuna. To su podaci HUP-a. Mi smo imali u onom času 23 milijarde godišnje, sada u 2020. je bilo dato 28 milijardi, plus što je Marić ubrizgavao silne milijarde što u vrijeme Kujundžića, što u vrijeme Beroša. Tko nam je sad kriv. Mi smo nemarnim, neaktivnim vođenjem ministarstva u zadnjih šest godina došli da su rezultati liječenja, sve skupa se poremetilo. Svi ravnatelji su uvijek isti, svi šefovi nabave su isti, svi ljudi su ostali i sad je došao Beroš, došla je pandemija. Jedan manji dio bolesnika se išao liječiti, a mi smo potrošili puno više novaca. Cijene lijekova nisu skakale, to je nemar. Nije moje da kažem da je to krađa, ali evidentno je da je novac negdje nestao. Obično su nam dosad bili Srbi krivi, Čečeni su nam daleko, sad ćemo mi maknuti Beroša i doći će netko drugi. Neće biti dobro, mora se sve promijeniti iz temelja, rekao je Danko Velimir Vrdoljak, predsjednik Savjeta za zdravstvo SDP-a

Ivan Ćelić (HDZ) je ustvrdio kako Beroš uživa povjerenje premijera Plenkovića. Rekao je da se na sjednici Odbora za zdravstvo otvoreno razgovaralo o ozbiljnim problemima te da ministar Marić nije vikao na Beroša.

- Svaki lijek koji je pacijentu potreban, treba mu biti dostupan. Svaki život je vrijedan, ali posebno skupi lijekovi kao važna stavka u cjelokupnom dugu je nešto o čemu također treba razgovarati, rekao je.

Mladen Bušić, ravnatelj Kliničke bolnice Sveti Duh, predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu, rekao je da RH ima jako dobar zdravstveni sustav te da svi građani mogu na njega mogu biti ponosni.

- To je jedno od ponajvećih blaga Hrvatske, a temelj tog sustava su ljudi, izvanredni liječnici, medicinske sestre, svo ostalo zdravstveno i nezdravstveno osoblje i oni daju priliku svim pacijentima da dobiju vrhunsku medicinsku uslugu koja je u najblažu ruku u prosjeku EU za relativno mali novac koji se izdvaja po glavi stanovnika u Hrvatskoj, rekao je.

Sustav kao i svaki, dodaje, ima i značajnih problema. Bušić je rekao da je Udruga poslodavaca u zdravstvu pripremila program mjera reformi zdravstvenog sustava koji je predložila na saborskom Odboru za zdravstvo te poslala u javnu raspravu.

- To je bila konstruktivna sjednica, na kojoj je, kako sam čuo od kolega, postignut konsenzus. Neosporna činjenica je da sustav zdravstva treba reformirati i da su svi oko toga suglasni. Taj sustav ima i svoju cijenu. Na kraju prošle godine bio je dužan 11 milijardi kuna. Tri milijarde su iznos koji HZZO knjiži kao avans, a mi smatramo da ga treba knjižiti kao prihod zdravstvenih ustanova.

Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore, rekao je da je na sjednici Odbora za zdravstvo prvi put vidio iskrenu namjeru postizanja konsenzusa.

- Prije 15 - 20 godina ministri zdravstva su govorili slične rečenice. 20 godina slušamo reforme prijedloge, kao evergreeni su, ali ništa se krucijalno ne pomiče. 

- Sadašnja Vlada bi trebala pozvati oporbene čelnike, napisati 20 reformskih mjera i reći: zaokružite 5-10 koje ćete podržati, ali ako se dogovorimo oko tih 5, onda ih provedimo, dodao je.

Luetić je kao prvu reformu naveo financijsku stabilizaciju sustava.

- Moramo priznati da ovakav sustav nije održiv, da se određena izdvajanja iz proračuna mora dodati tome, ali tu onda mora biti konsenzus koja će to biti sredstva. 

Istaknuo je i kako imamo cijeli niz usvojenih reformi koje nisu provedene - poput integracije i nacionalnog plana razvoja bolnica koji je usvojen 2014.