Crna Gora u završnu fazu pristupnih pregovora s Europskom unijom ulazi otvorenih očiju, s jasnom sviješću o svojim odgovornostima i s odlučnošću da ovu misiju privede kraju - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u govoru pred zastupnicima Europskog parlamenta u Strasbourgu. Nakon njegova govora, razgovarali smo s hrvatskim europarlamentarcima Toninom Piculom (SDP) i Tomislavom Sokolom (HDZ) o tome vjeruju li da Crna Gora do kraja ove godine može završiti svoje pristupne pregovore i postati 28. državom članicom EU-a 2028. godine, što kao ambiciju ističu vlasti u Podgorici.
- Ulazak Crne Gore u Europsku uniju je i hrvatski geopolitički i strateški interes, ali samostalne, neovisne, prozapadne i proeuropske Crne Gore - kaže Sokol. - Svakako u europskim institucijama postoji većinska volja da se pregovori zaključe do kraja ove godine i da Crna Gora bude “success story”, dakle pozitivan primjer da jedna zemlja može zaključiti pregovore i ući u Europsku uniju nakon Hrvatske. Tako da smo u situaciji da postoji politička volja s europske strane, ali još uvijek postoji puno problema koje treba riješiti. Naravno, pitanje je i odnosa Hrvatske i Crne Gore, otvorenih pitanja koja još nisu riješena, o kojima se već više puta govorilo. Pri tome bih svakako istaknuo da se tu ne radi samo o bilateralnim pitanjima. Dakle, pitanja poput rješavanja odštete za stradalnike iz Domovinskog rata su pitanje vladavine prava i ostvarivanja temeljnih europskih vrijednosti. Tako da ja ta pitanja ne bih definirao isključivo kao bilateralna pitanja, nego pitanja koja definiraju koliko Crna Gora doista misli usvojiti europske vrijednosti, a koliko ne. Ono što nastavlja biti problem u odnosima Crne Gore i Hrvatske, a i crnogorskom putu prema Europskoj uniji općenito, je destabilizirajući utjecaj koji dolaze iz Srbije. I to nažalost vidimo svakodnevno, sve više. Želi se isprovocirati sukob. Želi se narušiti bilateralne i dobrosusjedske odnose između Hrvatske i Crne Gore kako bi se onda Hrvatsku prikazalo kao onu koja blokira europsku integraciju Crne Gore. To, naravno, nije istina. Kao što sam rekao, Hrvatska želi Crnu Goru u Europskoj uniji, ali proeuropsku Crnu Goru, prozapadnu Crnu Goru, suverenističku Crnu Goru, a ne Crnu Goru koja će biti privjesak bilo kome, pa tako niti privjesak Beograda - zaključuje Tomislav Sokol.
- Predsjednik Milatović je danas, obraćajući se zastupnicima u Europskom parlamentu, održao prigodni govor u kome je želio ostaviti dojam da je Crna Gora jedan potpuno uređeni politički prostor koji će po gotovo nekoj logici geopolitičke inercije automatski ući u EU, u nekim rokovima koji su doista vrlo brzo - komentirao je Tonino Picula i nastavio: - Naravno, za očekivati je da crnogorski predsjednik istakne samo dobre stvari koje je vrijedno spomenuti kao dovršeni napor Crne Gore da savlada gradivo koje joj je kao državi kandidatkinji postavljeno prije ulaska u Europsku uniju. Međutim, ono što bi nas trebalo puno više zanimati je hoće li u te uspjehe biti uključeno i zaključivanje jednog vrlo važnog poglavlja, a to je zatvaranje problema ili otvorenih pitanja s jedinom državom članicom Europske unije koja je susjed Crne Gore. Mislim, s Hrvatskom. O tome danas nismo ništa čuli od crnogorskog predsjednika, kao što nismo ništa čuli ni o eventualnim problemima s kojima se još uvijek suočava Crna Gora na svom putu do punopravnog članstva.
Kako srediti političke razlike unutar same zemlje koje izlaze s obzirom na sukobljavanje ne samo predsjednika države i premijera, nego i na političkoj sceni? Osim toga, predsjednik Milatović je spomenuo da put Crne Gore prema članstvu u Europskoj uniji nije bio linearan. S time se svakako lako složiti. Spomenuo je čak jedan povijesni datum, a to je Berlinski kongres iz 1878., na kojem je doista Crnoj Gori dana državnost. Međutim, postoji i 1918. godina kada je toj istoj Crnoj Gori oduzeta državnost, iako je bila pobjednica Prvog svjetskog rata. I ništa nije govorio o tome da bilo kakva bliskost s onima koji su 1918. oduzeli državnost Crnoj Gori naprosto ne vodi nikamo. Ništa nije govorio o opstrukcijama koje dolaze, recimo, iz Srbije i ništa nije govorio o nekim pokušajima koji su se nedavno dogodili na summitu Europske unije i zapadnog Balkana, održanom u Tivtu, kad je morao biti vraćen avion pun Vučićeva lojalista. Možda za to ovdje nije bilo ni vrijeme ni mjesto, ali smo, imam osjećaj, ostali uskraćeni za jednu dimenziju važnog procesa koji bi Crnu Goru trebao od statusa zemlje kandidatkinje pretvoriti u državu članicu - zaključuje Picula.
Tja, stroži Picula od Sokola. E sokole moj...