Da jedinice lokalne samouprave posljednjih godina grcaju u novcu, nije novost, no analiza Dubravke Jurlina Alibegović, znanstvene savjetnice u trajnom izboru Ekonomskog instituta Zagreb pokazuje kako se taj rast prihoda ipak ne može vezati isključivo uz promjene poreznih stopa od 2023. godine naovamo. Brojke koje analiza donosi potvrđuje, doduše, snažan rast prihoda od poreza na dohodak koji su u 2024. i 2025. godini ukupno ostvarili gradovi i općine, nakon povećanja osnovnog osobnog odbitka i onog za uzdržavane članove obitelji, promjena u porezima vezanim uz najam stanova i turistički najam te izmijenjenih pragova i raspona najnižih i najviših stopa poreza na dohodak koje jedinice lokalne samouprave sada autonomno utvrđuju.
U Zagrebu najviše stope
Najveći broj gradova i općina nije, međutim, ovu autonomiju iskoristio ni kako bi povećali svoje prihode i ojačali fiskalnu autonomiju, a onda i dobili dodatni prostor za razvoj, ni kako bi olakšali poreznu presiju prema građanima, ni u 2024. niti u 2025. godini. Velika većina jedinica odlučila se ne mijenjati stope poreza na dohodak u odnosu na razdoblje kada ih je utvrđivala država. Uz grad Zagreb, u kojem su na snazi najviše moguće propisane porezne stope od 23 i 33 posto, za najvišu zakonski moguću nižu stopu poreza na dohodak odlučili su se još samo Gospić, Pazin i Rijeka, u kojima ona iznosi 22 posto, dok su četiri grada; Gospić, Rijeka, Split i Varaždin uvela najvišu višu stopu poreza od 32 posto. Jurlina Alibegović navodi i podatke Porezne uprave po kojima se za najnižu nižu stopu od 15 posto lani odlučilo osam jedinica lokalne uprave, dok je zakonski najnižu višu stopu od 25 posto uvelo njih 14.
Čak 508 općina i gradova zadržalo je stope poreza na dohodak koje su bile na snazi do kraja 2023. godine pa se u tim jedinicama lokalne samouprave dohodak i dalje oporezuje po nižoj stopi od 20, odnosno po višoj stopi od 30 posto. A to znači da se na promjenu stopa odlučilo svega 48 općina i gradova, dok 92 posto jedinica nije iskoristilo to pravo, za što Jurlina Alibegović daje dva moguća objašnjenja – ili su gradovi i općine mahom zadovoljni postojećom razinom prihoda ili su lokalni političari oprezni oko promjena za koje procjenjuju da bi im mogle donijeti negativne političke posljedice.
Povećanje prihoda gradova
U analizi napominje i kako su zakonskim promjenama lani poreza na dohodak za razdoblje od pet godina oslobođeni povratnici ako su u inozemstvu boravili više od dvije godine, a po procjenama Ministarstva demografije, u Hrvatsku se lani vratilo njih 13.000. Usprkos svim ovim podacima i potezima, odnosno izostanku poteza na lokalnoj razini, sve su jedinice lokalne samouprave ostvarile znatan rast prihoda od poreza i prihoda od poreza na dohodak i u 2024. i u 2025. godini. Po podacima o izvršenjima lokalnih proračuna Ministarstva financija, općine su lani uprihodile milijardu i 418 milijuna eura, gradovi dvije milijarde i 738 milijuna eura, a Grad Zagreb milijardu i 777 milijuna eura, pri čemu su im najvažniji prihodi od poreza na dohodak. U 2024. ukupni prihodi općina povećani su za 112,3 milijuna eura, odnosno za 10,2 posto u odnosu na 2023., dok je u 2025. zabilježeno povećanje od 199,7 milijuna eura, odnosno 16,4 posto u odnosu na 2024.
Prihodi od poreza na dohodak snažno su povećani u obje godine – za 86 milijuna eura (25,2 posto) u 2024. te za 69,3 milijuna eura (16,2 posto) u 2025. godini. Svoje su prihode u istom razdoblju uvećali i gradovi. Povećanje ukupnih prihoda u 2024. iznosilo je 184,5 milijuna, a u 2025. godini 278,6 milijuna eura. Prihodi od poreza na dohodak u istom su razdoblju povećani za 192,7 milijuna eura i 191,3 milijuna eura (16,3 posto) u 2025. u odnosu na 2024. Grad Zagreb je, pak, u 2024. zabilježio rast ukupnih prihoda od 385,9 milijuna eura, odnosno 26,2 posto, no lani bilježi smanjenje 82,1 milijun eura, odnosno 4,4 posto. Prihodi od poreza porasli su mu, međutim, za 135,5 milijuna, a oni od poreza na dohodak za 136,5 milijuna eura, usprkos zakonskom smanjenju porezne stope, što Jurlina Alibegović pripisuje rastu zaposlenosti, plaća i gospodarske aktivnosti u glavnom gradu. Jednako tako tumači i rast prihoda od poreza na dohodak u svim skupinama jedinica – kao rezultat povoljnih gospodarska kretanja, a ne kao posljedicu nezasitnosti države na ovoj razini kako se često tumači.