Večernji list nastavlja svoj serijal konferencija “Hrvatska kakvu trebamo” s namjerom da otvori ključne teme te postavi smjernice budućnosti Hrvatske. Današnja konferencija kojoj će nazočiti i predsjednik Vlade Andrej Plenković u zagrebačkom hotelu Esplanade trajat će od 9.30 do 14 sati, a posvećena je “Poljoprivredi za 21. stoljeće”. Kroz tri uvodna tematska izlaganja, koja će održati ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, njegov pomoćnik za fondove EU Krešimir Ivančić te Matija Žulj, osnivač i vlasnik uspješne poljoprivredne startup tvrtke Agrivi, želimo progovoriti o tome koji su izazovi hrvatske poljoprivrede (uvodno predavanje ministar Tolušić), kako modernizirati poljoprivredu novcem iz fondova EU (pomoćnik ministra Krešimir Ivančić) te koliko su važne nove tehnologije za poljoprivredu i podizanje konkurentnosti (Matija Žulj, Agrivi).
'Zabrinjavajuće je da smo u ovom stoljeću imali samo jednu godinu u razini prosjeka'
FOTO Nadomak Zagreba prodaje se skriveni raj uz Kupu: Ova rustikalna vila ima i voćnjak i veliku terasu
FOTO Sramota u Zagrebu: Bacali stvari i stolice na pravoslavnu crkvu na Cvjetnom
Na mjesto događaja jutros je intervenirala policija
FOTO Seksi dvoboj u tangicama! Žanamari i naša bivša misica pokazale zašto ih smatraju najatraktivnijim ženama
Disleksija se može 'detektirati' i prije škole: na koje znakove roditelji trebaju obratiti pozornost?
Djeca s disleksijom vode bitke koje nitko osim njih ne može razumjeti. Često se im treba duže vremena za svladavanje školskog gradiva, što uvelike utječe na pad njihovog samopouzdanja te funkcioniranje među vršnjacima. Logopedica Mihaela Hoppe objašnjava kako prepoznati rane znakove disleksije te gdje potražiti pomoć.
Pitanje koje muči mnoge postavili smo AI-ju, ovakav odgovor nismo očekivali
Zašto sve počinje pravim pitanjem i kako izvući maksimum iz tehnologije koja ne odlučuje umjesto nas, ali nam itekako pomaže odlučiti pametnije?
Daleko smo mi od moderne poljoprivrede, a po strukturi se niti ne možemo mjeriti s velikim proizvođačima. Imamo hrpu malim proizvođača, rascjepkana zemljišta, visoke kamate, netransparentne poticaje itd... Volimo se pozivati na Dansku, a da se prepiše 10% zakona iz Danske nastupila bi revolucija, naročito ono gdje zemljište može naslijediti samo jedan nasljednik ili uredbe kojima se ide na okrupnjavanje zemljišta. Pa tamo je broj "malih gospodarstvava" prepolovljen u zadnjih 20-tak godina i nisu uopće mala... Isto tako, hvalimo se nekakvom eko, bio, zelenom i sl. proizvodnjom, a ne držimo se pravila. A usporedbom s takvima vani - da li je netko kod nas spreman kokošje jaje platiti 4-5 €? Da li je spreman platiti piceka 3 puta više ili pajceka 4 puta ako ima zelenu točkicu?... Puno toga se tu priča, a jako malo toga argumentira i analizira...