Američke obavještajne službe izdale su novo upozorenje da ruski predsjednik Vladimir Putin nije odustao od svojih ambicija da osvoji cijelu Ukrajinu i povrati teritorije bivšeg Sovjetskog Saveza, uključujući dijelove zemalja članica NATO-a, prema šest izvora upoznatih s najnovijim izvješćima, javlja Reuters. Ovi nalazi, od kojih je posljednje izvješće datirano krajem rujna 2025., u suprotnosti su s optimističnim izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovih pregovarača, koji tvrde da Putin želi okončati rat u Ukrajini. U isto vrijeme, europski čelnici i obavještajne agencije dijele zabrinutost da Rusija predstavlja ozbiljnu prijetnju ne samo Ukrajini, već i široj europskoj sigurnosti. Američka obavještajna zajednica dosljedno izvještava od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. da Putin teži potpunoj kontroli nad Ukrajinom te teritorijima bivših sovjetskih republika, uključujući članice NATO-a poput baltičkih zemalja. "Obavještajni podaci uvijek govore isto: 'Putin želi više'", izjavio je Mike Quigley, demokratski član Obavještajnog odbora Zastupničkog doma, naglašavajući uvjerenje Poljske i baltičkih zemalja da su potencijalne sljedeće mete Rusije. Trenutačno Rusija kontrolira oko 20 posto ukrajinskog teritorija, uključujući veći dio Luhanske i Donecke oblasti, dijelove Zaporiške i Hersonske oblasti te poluotok Krim. Putin inzistira da te četiri pokrajine i Krim pripadaju Rusiji, dok Trump vrši pritisak na Kijev da prepusti mali dio Donecka koji još uvijek kontrolira Ukrajina, kao dio predloženog mirovnog plana, prema dvojici izvora upoznatih s pregovorima. Ovaj zahtjev ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i većina Ukrajinaca odlučno odbijaju.
Trumpovi pregovarači, njegov zet Jared Kushner i milijarder Steve Witkoff, tjednima rade na mirovnom planu od 20 točaka s ukrajinskim, ruskim i europskim dužnosnicima. U petak su se sastali s ukrajinskim pregovaračima u Miamiju, dok su za vikend planirani razgovori s ruskim predstavnicima, izjavio je dužnosnik Bijele kuće. Iako su postignuti određeni pomaci, ključne razlike oko teritorijalnih pitanja i dalje postoje. U Berlinu su u ponedjeljak američki, ukrajinski i europski pregovarači postigli široki konsenzus o snažnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu kako bi se zaštitila od buduće ruske agresije, prema četiri europska diplomata i dva izvora upoznata s razgovorima. Ova jamstva uključuju raspoređivanje uglavnom europskih sigurnosnih snaga u susjednim zemljama i unutar Ukrajine, dalje od linija bojišnice, te ograničenje ukrajinske vojske na 800.000 vojnika. SAD bi pružio obavještajnu podršku i zračne patrole iznad Ukrajine, a plan bi ratificirao američki Senat. Međutim, Zelenski je izrazio skepticizam, izjavivši u četvrtak: "Postoji pitanje na koje još ne mogu dobiti odgovor: Što će ta sigurnosna jamstva zapravo učiniti?". S druge strane, Putin je više puta odbio ideju o prisutnosti stranih trupa u Ukrajini, što dodatno komplicira pregovore.
Na godišnjoj konferenciji za novinare u petak, Putin nije pokazao spremnost za kompromise, inzistirajući da se njegovi uvjeti, uključujući teritorijalne zahtjeve, moraju ispuniti. Istaknuo je da su ruske snage napredovale 6000 četvornih kilometara ove godine, dodatno učvršćujući svoje pozicije. Ova izjava dolazi u suprotnosti s tvrdnjama direktorice Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard, koja je na platformi X izjavila da Rusija "nema kapacitet za osvajanje cijele Ukrajine, a kamoli Europe" i da želi izbjeći veći rat. Europski saveznici, posebno Poljska i baltičke zemlje, izražavaju duboku zabrinutost zbog Putinovih dugoročnih ciljeva. Njihovo uvjerenje da Rusija predstavlja prijetnju cijeloj Europi potvrđuju i američki obavještajni podaci.
Podsjetimo, prema riječima šefa ukrajinske obrambene obavještajne službe Kirila Budanova, Rusija je ubrzala svoj vremenski okvir za potencijalnu vojnu akciju protiv europskih država, pomaknuvši svoje planove spremnosti s 2030. na čak 2027. Budanov je rekao da bi primarni cilj Kremlja u takvom scenariju bile baltičke države. Kao najvjerojatnije početne ciljeve naveo je Litvu, Latviju i Estoniju.
"Prema izvornom planu, Rusija je trebala biti spremna za početak operacija 2030. Sada su planovi prilagođeni i revidirani kako bi se rok pomaknuo na 2027.", rekao je. Budanov tvrdi da je rusko strateško razmišljanje manje vođeno neposrednim taktičkim razmatranjima, a više duboko ukorijenjenim imperijalnim svjetonazorima. Prema Budanovu, Rusija ne vidi održive mogućnosti širenja na sjever ili istok zbog prisutnosti Sjedinjenih Država, niti na jug zbog Kine. To ostavlja zapadne zemlje, posebno baltičku regiju, kao najvjerojatniji smjer buduće agresije, javlja united24media.
Najviši dužnosnik Vladimira Putina za vanjsku politiku odbacio je najnovije amandmane na mirovni plan koji podržava Donald Trump - unatoč priznanju da ih zapravo nije pročitao. Jurij Ušakov, koji je odigrao ključnu ulogu u izradi izvorne verzije plana, koja je široko odbačena kao previše proruska , također je umanjio mogućnost trostranog summita između SAD-a, Moskve i Kijeva. "Siguran sam da prijedlozi koje su Europljani i Ukrajinci dali ili pokušavaju dati definitivno ne poboljšavaju dokument i ne povećavaju mogućnost postizanja dugoročnog mira", rekao je Jurij Ušakov, javlja Independent.
putin ne želi prekinuti rat jer ne želi povratak milijun ruskih vojnika kućama jer čak i ovaj mali broj koji se vratio počinio je brojne nasilne zločine pa se putin boji da bi ga ta masa frustriranih ruskih vojnika mogla srušiti s vlasti!