Ustavni sud pretvorio se u političko bojište. Uspije li spriječiti HDZ-ovu prevagu, ljevica će stvoriti dojam da je promjena vlasti izgledna

Blokada rada Ustavnog suda Republike Hrvatske više nije samo pravni ili proceduralni problem. Ona je postala pokazatelj ozbiljne političke i institucionalne napetosti koja razotkriva ono o čemu se u hrvatskom javnom prostoru godinama otvoreno govori i piše: da se ustavni suci u Hrvatskoj već dugo ne percipiraju kao autonomni tumači Ustava, nego kao politički raspoređene figure u sustavu ravnoteže između HDZ-a i lijeve oporbe. Najnoviji razvoj događaja pokazuje to kristalno jasno. Nakon isteka mandata trojici sudaca Ustavni sud ostao je u "krnjem" sastavu od deset članova. No pravi problem nije smanjen broj sudaca, nego to što suci više ne mogu postići ni minimalan konsenzus potreban za normalno funkcioniranje Suda. Predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić, naime, dvaput nije uspio osigurati potreban broj glasova za odluku o imenovanju novih vijeća koja bi omogućila normalan rad na ustavnim tužbama građana, a nije prošao ni prijedlog poslovničkih izmjena koje bi olakšale rad Suda u smanjenom sastavu. Rezultat je dramatičan: vijeća ostaju nepopunjena, broj neriješenih predmeta raste, a institucija koja bi trebala biti vrhovni ustavnopravni arbitar počinje pokazivati znakove funkcionalne paralize.