„Ne tražimo političku poslušnost, već zakonitost, profesionalnost i odgovornost”, poručili su studenti na današnjoj konferenciji za medije u Pionirskom parku u Beogradu, na kojoj su predstavili zahtjeve i mjere koje smatraju nužnima za razdoblje političke tranzicije. Poručili su da građani na izborima nisu dali samo politički mandat, nego i zahtjev za vladavinom prava, jednakošću pred zakonom i oslobađanjem institucija od političkog utjecaja. Istaknuli su da provedba tih načela ne treba čekati formiranje nove vlade.
Na konferenciji su se u ime studentske liste "Studenti pobjeđuju" obratiti Filip Zubović, rektorica Mirjana Nikolić te profesori Svetlana Stanarević i Jovan Vujičić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Kragujevcu. Studenti su pozvali zaposlenike državnih institucija, sudova, javnih poduzeća i medija da prijave svako uništavanje dokumentacije, sumnjive isplate, ugovore i naloge koji bi mogli upućivati na nezakonitosti.
Studenti su poručili da zaposlenici koji prijave nepravilnosti trebaju biti zaštićeni te da će imati njihovu podršku. Od institucija su zatražili i hitan popis zatečenog stanja u ministarstvima, javnim poduzećima, Elektroprivredi Srbije (EPS) i državnim fondovima, uključujući pregled financija, ugovora, javnih nabava i preuzetih obveza. Najavili su da će svi ugovori i javne nabave biti preispitani u skladu sa zakonom te upozorili na mogućnost zloupotreba tijekom prijelaznog razdoblja. „Tranzicija vlasti nije stvar dobre volje pojedinca, već obveza prema građanima”, poručili su, dodajući da će svaki pokušaj prikrivanja dokaza, opstruiranja izborne volje ili zloupotrebe javnih resursa biti javno objavljen.
Jedan od važnih dijelova konferencije odnosio se na javni medijski servis i regulatorna tijela. Studenti su ocijenili da građani imaju pravo na istinito, potpuno i nepristrano informiranje, a Radioteleviziju Srbije (RTS) optužili su za selektivno izvještavanje, gušenje pluralizma i nekritičko prenošenje poruka vlasti. Pozvali su na odgovornost rukovodstva RTS-a te zatražili ostavku zamjenika direktora Dejana Jovanovića. U izlaganju su spomenute i direktorica Vanja Brkić te glavna urednica Informativnog programa Bojana Mlađenović, uz tvrdnju da je dio njihovih zahtjeva već ispunjen.
Za prijelazno razdoblje predložili su dogovor s reprezentativnim sindikatima RTS-a kako bi se osigurali kontinuitet rada, urednička neovisnost i zaštita novinara. Od Regulatornog tijela za elektroničke medije (REM) zatražili su objavu zapisnika i pojedinačnih glasova članova Vijeća o odlukama povezanima s izbornim monitoringom. Traže i da regulator postupa u zakonskim rokovima, nadzire rad medija te ispita slučajeve uvreda i mogućeg govora mržnje u televizijskom programu. Od nadležnih tijela očekuju javni odgovor u roku od sedam dana, a najavili su i da će među prioritetima biti popunjavanje Vijeća REM-a do punog sastava.
Studenti su zatražili hitnu i neopozivu ostavku Vladimira Lučića, čelnika Telekoma Srbija, te odgovornost svih osoba za koje se utvrdi da su sudjelovale u nezakonitim odlukama. Zatražili su zaustavljanje, kako su naveli, rasipanja novca, neopravdanih isplata i projekata koje financira ta kompanija, kao i pokretanje postupaka protiv odgovornih za eventualne zloupotrebe. „Novac kompanije pod državnom kontrolom ne smije biti privatni fond za financiranje političke propagande i bogaćenje povlaštenih pojedinaca”, poručili su.
U svojem su obraćanju naglasili da javna poduzeća moraju poslovati u interesu građana, a ne služiti političkom utjecaju. Pritom su se pozvali i na članak 49. Ustava Srbije, koji zabranjuje i kažnjava poticanje rasne, nacionalne, vjerske i druge neravnopravnosti, mržnje i netrpeljivosti.
Velik dio zahtjeva odnosio se na policiju i sigurnosni sektor. Studenti su zatražili smjenu više policijskih dužnosnika koje smatraju odgovornima za postupanje protivno zakonu i profesionalnim pravilima. Među imenima koja su naveli bili su Marko Krička, Radoslav Rebac, Igor Žmirić, Goran Tolić i Miroslav Paunović. Zatražili su i ostavku direktora policije Dragana Vasiljevića, uz tvrdnju da je policija tijekom njegova mandata djelovala kao politički, a ne državni instrument.
Zatražili su povratak policijskih službenika koji su, prema njihovim navodima, bili premješteni ili razriješeni iz političkih i neprofesionalnih razloga te omogućavanje neovisnog rada policijskih timova na započetim predmetima. Od direktora Bezbednosno-informativne agencije (BIA) Vladimira Orlića zatražili su ostavku i prekid aktivnosti usmjerenih na diskreditiranje političkih neistomišljenika. Zahtijevali su i ostavku direktora Vojno-bezbednosne agencije, general-bojnika Đure Jovanića.
U vezi s Vojno-bezbednosnom agencijom pozvali su nadležna tužiteljstva i skupštinski odbor za kontrolu sigurnosnih službi da ispitaju prijave o navodnim pritiscima na Vojni sindikat Srbije te praćenju članova sindikata i drugih osoba. Zatražili su da se sigurnosne službe vrate isključivo zakonskim nadležnostima.
Studenti su od javnih tužiteljstava zatražili da nepristrano i bez odgađanja postupaju u predmetima koji su izazvali veliku pozornost javnosti. Posebno su istaknuli slučajeve poznate kao „nadstrešnica”, „Generalštab” i „SK”, kao i druge predmete za koje smatraju da zahtijevaju dodatno ispitivanje. Od glavnog javnog tužitelja za organizirani kriminal Mladena Nenadića zatražili su da preuzme postupanje u predmetima od posebnog javnog interesa i obavijesti javnost o poduzetim radnjama.
Među slučajevima koje su naveli bili su rušenje u Savamaloj, pad vojnog helikoptera, slučaj naplatne rampe i smrt Olivera Ivanovića. Spomenuli su i druge predmete u kojima, prema njihovu stajalištu, treba ispitati odgovornost i moguće prikrivanje dokaza. Zatražili su i provjeru financijskih tokova povezanih s velikim infrastrukturnim projektima, među kojima su EXPO, Beograd na vodi, projekti u Leskovcu i Loznici, autocesta Miloš Veliki, Koridor 10 i Rio Tinto. Kao područja za provjeru naveli su i trošenje javnog novca tijekom pandemije te prodaju državnih kompanija.
Studenti su pozvali glavnog javnog tužitelja Višeg javnog tužiteljstva u Beogradu Nenada Stefanovića i njegova zamjenika Miodraga Markovića da podnesu ostavke, optužujući ih za selektivno postupanje i narušavanje povjerenja građana u pravosuđe. Zatražili su i ostavku predsjednika Ustavnog suda Vladana Petrova, tvrdeći da je svojim djelovanjem pogodovao vladajućoj stranci. Riječ je o optužbama i zahtjevima iznesenima na konferenciji, a ne o sudski utvrđenim činjenicama.
Na kraju obraćanja studenti su pozvali Republičku izbornu komisiju i druga nadležna tijela da poštuju zakonske rokove, javno objave konačne izborne rezultate i omoguće stvaranje uvjeta za konstituiranje novog saziva Narodne skupštine. Zaključili su da promjene moraju početi u institucijama te da zakon treba jednako vrijediti za sve, neovisno o funkciji i političkoj pripadnosti. „Javni interes mora biti iznad svakog pojedinca i svake političke stranke”, poručili su na kraju konferencije.
Podsjećamo, formiranje nove vlasti u Srbiji odgođeno je zbog odluke Republičkog izbornog povjerenstva (RIK) o ponavljanju parlamentarnih izbora na 53 biračka mjesta. Ponovno glasanje zakazano je za nedjelju, 1. studenoga, a pravo glasa na tim mjestima ima 24.438 birača.
Prema dosad obrađenim podacima RIK-a, lista „Studenti pobjeđuju” osvojila je 2.267.615 glasova, odnosno 52,71 posto, što bi joj trebalo donijeti 140 zastupničkih mandata. Lista „Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija” osvojila je 1.685.022 glasa, odnosno 39,17 posto, što bi joj donijelo 104 mandata. Ponavljanje glasanja odgodit će proglašenje konačnih izbornih rezultata, nakon čega počinju teći rokovi za konstituiranje novog saziva Skupštine Srbije i izbor vlade.
Nije tu nešto jasno. Kakva studentska vlada? Normalna Vlada bi trebali predstavljati ljudi sa akademskih obrazovanjem sa poslovnim i životnim iskustvom . Kome treba dati da vlada državom nekakvim brucošima? Ovo je ludost neviđena. Na kraju se svodi na neke stare ljude koji su nešto umjereniji od predhodnika ali ne priznaju ni Kosovo a ne znaju šta bi mijenjali negi opet bi upravljali institucijama ali u ime naroda. Narodna vlast već viđeno samo da ne uvedu i sud u ime naroda.