Kada bi netko neupućen čitao hrvatske strateške dokumente o zelenoj tranziciji, vjerojatno bi pomislio da živi u državi koja s ponosom podupire obnovljive izvore, reciklira biootpad, kompostira, proizvodi bioplin i hrabro zakoračuje u kružnu ekonomiju. No, ista će osoba brzo shvatiti da se nalazi u birokratskom labirintu koji ne nagrađuje održivost, nego je sustavno potkopava. Dovoljno je pogledati kako je postavljen aktualni poziv iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, točnije mjera NPOO.C1.3.R2-I1.10 pod nazivom Ulaganje u učinkovitu upotrebu resursa i potpora prelasku na kružno gospodarstvo biootpad. Na papiru to zvuči kao izvanredna prilika: financiranje infrastrukture koja bi smanjila količine otpada na odlagalištima i istodobno omogućila proizvodnju novih vrijednih sirovina, komposta i digestata. U praksi su, međutim, kriteriji postavljeni tako da postojeća bioplinska postrojenja u Hrvatskoj jednostavno ne mogu sudjelovati. Ključni kamen spoticanja je CMC 5, segment europske Uredbe 2019/1009 kojom se definiraju pravila za stavljanje gnojidbenih proizvoda na tržište EU. Ova kategorija propisuje od kojih materijala digestat smije nastati da bi se smatrao prihvatljivim za stjecanje statusa EU gnojidbenog proizvoda. Problem nastaje kada nacionalni pozivi na financiranje, poput ovog iz NPOO-a, mehanički preuzmu taj okvir i primijene ga na postrojenja koja uopće ne traže CE oznaku, nego samo žele obraditi biootpad iz vlastitih sustava i koristiti digestat na vlastitim površinama. Hrvatska je tako preslikala najstroži europski režim bez ikakvog prilagođavanja stvarnom stanju na terenu.
Umjesto kružne ekonomije u Hrvatskoj je na djelu – kružna birokracija
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Od diplomatskih laži do brutalne istine, više se i ne trudimo lagati
Trump, ratovi i resursi – došao je trenutak da politika kaže istinu o sebi: teritorij i resursi oduvijek su bili pravi pokretači politike, a međunarodno pravo vrijedi samo dok to odgovara moćnima
Bio je najsuperiorniji i najljepši od svih: glamur, brzina i tragični kraj
Concorde, najpreprepoznatljiviji zrakoplov na svijetu, prvi je službeni komercijalni let imao prije 50 godina, 21. siječnja 1976.
Zašto veliki i bogati, umjesto na oružje i rat, novac ne bi trošili na ugađanje građanima zemlje koju žele osvojiti?
Kada bi Trump svakom Grenlanđaninu dao sto tisuća dolara, to bi bilo manje od jednog dana u vojnom proračunu
Portugal je propao jer je imao previše zlata, a Hrvatska propada od drugačijeg 'viška'
Umjesto da se potakne proizvodnja, zlato je ubrzalo proces koji bi se danas nazvao rentijerskim gospodarstvom – sustav u kojem se živi od prihoda, a ne od stvaranja nove vrijednosti
Kako smo zajedno sa župnicima uspjeli 'zamračiti' 155 milijuna eura
Hrvatski Caritas došao je na doista sjajnu ideju da potakne ljude da doslovce ne bace taj novac u otpad, nego da ga doniraju onima najpotrebitijima o kojima se skrbi Caritasova mreža