Ukinite obvezu besplatnog rada za socijalne slučajeve

Protivimo se besplatnom i prisilnom radu – poruka je s konferencije "Kažnjavanje siromaštva: Prisilni rad korisnika socijalne pomoći" koju su organizirali Centar za mirovne studije i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek.

Ako ne žele ostati bez 160 eura zajamčene minimalne naknade (ZMN), korisnici se moraju odazvati pozivu na javne radove koji im nisu plaćeni. Od 2023. gradovi i općine imaju obavezu provoditi tu mjeru. Ured pučke pravobraniteljice zbog nje prima brojne pritužbe na kršenje prava, a kako je i sami smatraju štetnom, traže njeno ukidanje.

"Mi godinama vidimo da stope rizika od siromaštva rastu, broj korisnika ZMN-a pada, a malo ih se uključuje na tržište rada, što znači da ljudi ispadaju iz administrativnih razloga", ukazala je Tatjana Vlašić, zamjenica pučke pravobraniteljice.

Tom se praksom krši niz ljudskih prava, poput prava na slobodan izbor rada, zabranu prisilnog rada, pravo na jednakost pred zakonom, prava na socijalnu sigurnost, skrb i osiguranje, a i dovodi u pitanje može li se Hrvatska smatrati socijalnom državom kako je definirano Ustavom. Ova je mjera i nedovoljno regulirana, pa se različito provodi, što dovodi do dodatne pravne nesigurnosti i potencijalne diskriminacije.

"Čak 307 korisnika minimalne zajamčene naknade u posljednje dvije godine javilo nam se tražeći pravnu pomoć zbog kršenja njihovih prava", istaknula je Natalija Havelka iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek. Najčešći upiti korisnika bili su vezani uz ostvarivanje radničkih prava. Nije bilo jasno zašto im taj rad nije dodatno plaćen i zašto im se ne plaćaju naknade iz radnog odnosa, npr. trošak dolaska na posao. Upita je bilo i vezano za zaštitu na radu.

Takvom mjerom nisu zadovoljni ni socijalni radnici; oni trebaju osnaživati korisnike, a istodobno moraju provoditi ovu mjeru. Rad s radno sposobnim korisnicima socijalne pomoći za cilj trebao imati uključivanje tih ljudi na tržište rada, kako bi se svojim radom izdignuli iz siromaštva, čemu se ovakvom politikom ne doprinosi nego ih se još više socijalno isključuje i gura u siromaštvo.

"To se mora je mijenjati", rekla je Zorana Uzelac Bošnjak iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, koji Zakon obvezuje na provođenje mjere.

Centar za mirovne studije i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek su krajem 2023. od Ustavnog suda tražili da sruši ovu mjeru jer je ona neustavna, a odluka se još čeka. Umjesto kažnjavanja, predložili su uvođenje planirane mjere socijalnog mentorstva, no Ministarstvo rada mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike nije im odgovorilo na prijedloge.

Sličnu mjeru u EU provode Rumunjska, Bugarska i Slovačka. Srbija ju je ukinula nakon presude Ustavnog suda.

GALERIJA Opsadno stanje u školama: Prijeti se bombama, spominje se Alah, učenika nema, policija sve ogradila