Djeca riječi usvajaju spontano kroz svakodnevne konverzacijske aktivnosti s okolinom, ali i kroz čitanje slikovnica, knjiga, slušanje priča, pripovijedanje. Vještina pripovijedanja oslanja se na jezična znanja i dobar je pokazatelj jezičnog razvoja djeteta, ali i jedna od temeljnih vještina čitalačkih sposobnosti.
Djeca vještine pripovijedanja razvijaju postepeno
Pripovijedanje, prepričavanje ili naracija označava izlaganje niza događaja, najčešće prema kronološkom redu njihova događanja, uz opisano mjesto i vrijeme radnje, navedene sudionike te uzroke i posljedice nekog događaja. Događaj koji prepričavamo mora biti ispričan tako da je razumljiv i nekome tko nije bio prisutan tijekom opisane situacije. Prepričavanje događaja nekoj drugoj osobi nije samo povezivanje riječi i rečenica jer način na koji djeca prepričavaju tj. strukturiraju priču uključuje veliki broj vještina kao što su povezivanje događaja, oblikovanje teksta, izbor riječi, razumijevanje uzročno-posljedičnih odnosa tj. razumijevanje priče, razumijevanje uloge pripovjedača, ali i slušatelja.
Prve dječje priče zapravo se odnose na opisivanje i nizanje događaja koji nisu povezani zajedničkom temom, a prilikom prepričavanja svakodnevnih događaja malu djecu većinom usmjeravaju odrasle osobe. U aktivnostima čitanja slikovnica djeca u početku ne povezuju ilustracije s radnjom slikovnice, odnosno ilustracije u slikovnicama promatraju kao samostalnu sliku na kojoj opisuju što vide (Beba spava. Dora jede kolač. Auto vozi. Plava lopta. Zeko je pao.).
S vremenom djeca postaju bolja u vještinama pripovijedanja pa počinju upotrebljavati strukturirane komponente tj. priče postaju manje općenite te počinju pratiti jednu središnju temu događaja. Prilikom čitanja slikovnica prepoznaju radnje koje slike prikazuju, počinju stvarati vezu između slika na pojedinim stranicama te polako slijede tijek priče i uočavaju uzročno-posljedične veze.
U priloženom videu BaDaBum logopedinja Karla Bajnštingel objašnjava razvoj i poticanje vještina pripovijedanja kod djece:
U dobi od četiri godine djeca u priče uključuju uvod, zaplet i usmjerenost prema završetku priče, opisuju mjesto događaja i glavne likove u priči. Opisani dijelovi događaja postaju potpuniji i detaljniji, a u pričama često vrlo vjerno prenose i emotivna stanja glavnih likova.
U dobi od pet do šest godina pričanje priče prati tijek događaja i pripovijedanje organiziraju oko ključnog problema događaja koji interpretiraju. Tako da možemo reći da šestogodišnjaci priču mogu ispričati na strukturirani način uz mnoštvo detalja o likovima te opisivanje razloga reagiranja likova na određeni način. Djeca predškolske dobi mogu prepričati priču iz slikovnice prema nizu do šest slika.
U nastavku možete pronaći aktivnosti koje su usmjerene prema poticanju razvoja vještina pripovijedanja.
- Izaberite slikovnicu s ilustracijama koje prate tijek radnje u priči. Prije čitanja priče ilustracije iz slikovnice kopirajte. Pročitajte slikovnicu djetetu. Nakon čitanja ponudite djetetu kopirane ilustracije i zamolite ga da ih pokuša složiti prema redoslijedu radnje u priči. Na kraju dijete treba uz pomoć složenih slika prepričati sadržaj priče. Potičite dijete da opaža detalje na slikama te da ih pokuša verbalno interpretirati.
- Ispričajte djetetu kratku priču koja se može nacrtati u 4 slike. Papir formata A4 podijelite na četvrtine te zamolite dijete da nacrta radnju priče i uz pomoć nacrtanih slika radnju prepriča. Za ovu aktivnost možete koristiti i listić Mala priča koji se nalazi na BaDaBum platformi.
Primjer zadatka iz listića Mala priča koji se nalazi na BaDaBum platformi (badabum.hr). Dijete s ponuđenim likovima mora osmisliti priču, a zatim u četiri polja nacrtati po jedan crtež za svaki dio priče – uvod, zaplet, vrhunac i rasplet.
- Ispričajte početak kratke priče djetetu. Navedite glavnog lika u priči, napravite kratki uvod opisujući mjesto radnje ili emotivno stanje glavnog lika. Napravite kratki zaplet u priči te zamolite dijete da samostalno dovrši priču.
- Prije spavanja igrajte igru „Moj dan“. Ispričajte djetetu svoj dan, od jutarnjeg buđenja pa do kraja dana, ali radnje tijekom dana opisujte što detaljnije.
Primjer: Ujutro sam se probudila. Otvorila sam prozor u sobi. Obukla sam plave papuče i otišla sam u kupaonu. U kupaoni sam oprala zube, umila lice, počešljala kosu. Vratila sam se u sobi i obukla nove, crvene hlače i bijelu majicu. Nakon oblačenja popila sam limunadu i pojela bananu. Krenula sam na posao. Sjela sam u svoj žuti auto i po kišnoj cesti vozila se …..
Nakon vaše priče zamolite dijete da ispriča svoj dan. Potičite ga na opisivanje detalja, postavljajte sugestivna pitanja. - Započnite pričati priču tako da kažete početak rečenice, a dijete treba ponuditi kraj. Primjer:
U sobi….
Ispod stola spavao je…..
U sobi je bilo jako……
Vani je padala…..
Vrata sobe su se….. - U malu kutiju stavite veliki broj sličica koje prikazuju predmete ili radnje. Zamolite dijete da izvuče 5 sličica iz kutije i da ih kratko opiše. Zadatak je sve sličice koje su izvučene iz kutije povezati u jednu priču tj. sadržajno povezanu cjelinu.
Primjer: auto, mačka, lupati, žuta, oblak.
Ana je pogledala prema nebu i ugledala sivi oblak. Oblak se približavao, a ona nije imala kišobran. Brzo je sjela u crveni auto i onda je čula neobičan zvuk. Kao da netko lupa po kutiji. Pogledala je oko sebe, nije ništa vidjela. Opet je začula neobičan zvuk i učinilo joj se da zvuk dolazi izvana. Izašla je iz automobila i u blizini ugledala jednu kutiju. Otvorila je kutiju, a unutra je bila siva maca koja je lupala po kutiji. Ana je mačku stavila u kaput i odnijela kući.
Za ovu vježbu može vam poslužiti listić Memory – tri glasa koji se nalazi na BaDaBum platformi i sadrži mnoštvo različitih sličica koje vam mogu koristiti u ovoj aktivnosti s djetetom.
Pročitajte i BaDaBum stručnjaci donose: Što znači biti emocionalno i socijalno zreo za polazak u školu?