U studiju Večernjeg lista danas je gostovao poznati hrvatski znanstvenik dr. sc. Igor Štagljar. Otkrio je da bi u idućim danima mogli imati i 2000 zaraženih, ali i kada bi se mogli vratiti normalnom životu, odnosno pobijediti koronavirus.
S njim je o aktualnoj situaciji s koronavirusom razgovarala naša novinarka Lana Kovačević.
Na početku emisije upitan je što možemo očekivati u idućim danima kada je u pitanju zaraza koronavirusom.
– Brojke su velike, no nakon što smo imali 1100 slučajeva u petak, danas smo imali negdje 823, prema tome, možda su svi ovi apeli prije sedam dana kada su Vlada i stožer ukazivali da se građani trebaju malo uozbiljiti, urodili plodom. Ja sam pretpostavio prošli tjedan da bi možda ta brojka mogla doći do kraja tjedna do 2.000. Volio bih da sam u krivu, ako pratite logiku onda bi trebali doći do 2000 slučajeva. No možda se stvarno u protekla dva tjedna nešto dogodilo i apeli su urodili plodom – kazao je Štagljar.
Što ako se crne projekcije ostvare, što je činiti u takvoj situaciji?
– Vjerujem da Stožer radi dobro, tamo ima izvrsnih epidemiologa. Ako se stvarno do toga dođe, morat će se povući neke strože mjere, a to su one koje se vrše u svim drugim državama poput Francuske, Slovenije, Češke, Belgije. Morat će se zatvoriti mogućnosti objedovanja u unutrašnjim prostorima, zatvoriti teretane, kina. Žao mi je ako bi došlo do toga, puno ljudi će opet ostati bez posla. Naša Vlada bi uz pomoć EU trebala tim ljudima pomoći i refundirati im te troškove, tako je bar to u mojoj drugoj domovini Kanadi.
Što točno znamo sada o koronavirusu i koje su posljedice oboljenja?
– Naučili smo jako puno o koronavirusu. Na samom početku smo ga podcijenili, nismo mislili da je toliko infektivan. Radi se o virusu koji ima jednu ogromnu infektivnu moć. Taj virus može zaraziti tri i pol do četiri osobe dok virus gripe zarazi samo jednu osobu. 80 posto ljudi koji će biti inficirani tim virusom neće imati nekih velikih problema, od tih 80 posto, 50 posto će biti asimptomatičnih, no 20 posto će imati ogromnih problema i trebat će kisik, 5 posto će završiti na respiratorima. U Kanadi nažalost samo 58 posto ljudi koji dođu na respirator prežive. Prema tome, to bi značilo da će 2,5 do 3 posto ljudi umrijeti od te bolesti. U ovih deset mjeseci smo naučili da ne smijemo preopteretiti naš zdravstveni sustav. Ako bi se on zaštopao , ti ljudi bi umirali kao što su umirali u Engleskoj, Italiji, Švedskoj gdje nisu mogli dobiti pomoć.
Mnogi reagiraju da je to plašenje bez razloga?
– Nije. To je nažalost previše maha ovdje u Hrvatskoj. Kanađani su puno oprezniji. Hrvatska je stvarno super riješila ovu situaciju, znali su kada treba zatvoriti zemlju, ući u karantenu, nakon toga su pomno pratili što se događa s tim virusom, davali su Vladi jako dobre informacije. Onda se zemlja otvorila za sedam milijuna novih turista, bio sam jako skeptičan zbog toga, no opet, mi smo imali u usporedbi s ostalim zemljama jako mali broj inficiranih. Bilo je nekih diskutabilnih odluka, primjerice, otvaranje granica s BiH prije izbora, otvaranje crkava, ali to imate u svakoj zemlji. I u Kanadi je bilo jako diskutabilnih odluka. Usprkos tome mislim da je Hrvatska jako dobro riješila situaciju. Sada dolazimo do stadija kada smo na prekretnici, ako sad ne reagiramo, moglo bi nam se dogoditi isto što se sada događa u Češkoj. Češka ima 10.000 novih slučajeva na dan, to je država koja je izvanredno riješila situaciju u prvom valu, no sada se zdravstveno raspada. Oni oboljele od Covida moraju voditi na liječenje u Slovačku ili Njemačku. Ne bi bilo dobro da se to dogodi. Dobio sam već nekoliko opaska da plašim ljude, ali stvarno ukazujem na oprez jer u ovoj fazi bi situacija mogla eskalirati.
Kako gledate na činjenicu da je Hrvatska mnoge zdravstvene usluge stavila na čekanje, je li to dobra ili loša zdravstvena politika?
– U ovoj situaciji je potreban oprez. Počeli su se opet dizati šatori za mogući prijem pacijenata. Ako će se situacija poboljšati, zdravstveni sustav će ponovno primati onkološke, kardiološke pacijente koji sad ne mogu dobiti potrebnu skrb. No, u ovoj situaciji ja ih razumijem da je prijeko potrebno oprez i moramo vidjeti kako će se situacija razvijati.
Što je razlog nepridržavanja mjera?
– Razlog je isti kao i u Češkoj. Građani su se opustili, mi smo slavenski narodi, volimo se veseliti, ljubiti, grliti, mi smo jako socijalan narod, mi volimo stvari malo marginalizirati. Stvarno se nalazimo na jednoj prekretnici. Moramo biti nesebični i razmišljati o našim starijima i dijelu populacije koji bi stvarno mogao imati velike probleme s ovim virusom. Puno više ljudi će završiti u bolnici, a 10 posto svih pacijenata nažalost i umru.
Što znamo o virusu po sezoni?
– Znanstvenici su tvrdili da postoji ljetni i zimski Covid, što stvarno nije točno. U ljetu je naravno moć infekcije bila puno manja, puno vremena smo provodili vani. Nije svejedno ako ste udahnuli sto virusnih čestica ili 100.000 virusnih čestica. To ovisi i o genetičkoj predispoziciji pacijenta. Covid-19 nije samo respiratorna bolest nego i sistemska bolest. Postoji 100 simptoma koji se javljaju.
Što je s imunitetom, stječe li ga osoba i jesmo li napredovali u tom pogledu?
– Jesmo. Znamo sada da kada netko bude inficiran ovim virusom dolazi do pojave humoralnog imuniteta u obliku antitijela. Zadnja studija je pokazala da pacijenti koji su bili inficirani tim virusom imaju antitijela i do 120 dana. No, ne znamo koliko će taj imunitet trajati.
Cjepivo ili lijek?
– Oboje, no puno je jednostavnije u ovom trenutku raditi na cjepivu zbog toga što cjepiva naprave puno brže i lakše od lijeka. Najbrže cjepivo proizvedeno ikad je bilo protiv zaušnjaka, za četiri godine. Inače je prosjek devet godina vrijeme koje je potrebno za stvaranje cjepiva. Za lijek je potrebno između 9 i 20 godina. Sa cjepivom ćemo dovesti situaciju pod kontrolu. No, trebamo jedno i drugo.
Što se događa s cjepivima?
– Mislim da ćemo već za nekoliko tjedana biti svjedoci objave rezultata faze 3 kliničkih studija za neke od deset cjepiva. U toj fazi se dobrovoljci cijepe tim cjepivima na različitim lokacijama i onda se gleda koliki je postotak tih volontera zaštićen ako se dovede u kontakt s virusom. Nakon toga izabrat će se cjepivo koje ima najmanje mogućih nuspojava i koje najviše štiti građane od infekcije. Sada se nalazimo u jako dobroj situaciji jer su sve te kompanije dobile ogromne količine novaca i one već sada produciraju velike količine tog cjepiva.
Hoće li sve države imati dovoljno novaca za nabavu cjepiva?
Države iz G20 i EU neće imati problema, no pitanje je što će se dogoditi sa siromašnim zemljama koje nemaju mogućnosti, cijepljenje u tim državama bi moglo potrajati. Mislim da će se većina građana EU-a i G20 moći cijepiti s jednim od tih 10 cjepiva već krajem prvog kvartala ove godine. Do početka turističke sezone već će jedan veliki dio ljudi biti cijepljen. Moramo znati da nećemo odmah moći biti svi, obični građani koji rade obične poslove i ne spadaju u riskantnu skupinu, oni će morati malo pričekati. Prvi pacijenti koji će dobiti to cjepivo bit će medicinske sestre, doktori i oni koji rade na prvoj crti.
Hoćete li se vi cijepiti zašto što želite ili morate?
– Ja ništa ne moram, nisam protivnik cijepljenja, mislim da je otkriće cjepiva i antibiotika jedno od najvećih otkrića u današnjoj biomedicini. Ja ću se cijepiti sigurno, ali ću dobro pogledati rezultate istraživanja tih cjepiva.
Svi su umorni od koronavirusa, vjerujete li da ćemo se ikad vratiti na ono normalno koje poznajemo?
– Razumijem da su umorni, i ja sam umoran, izgubio sam jako puno dragih ljudi, ali još uvijek moramo biti pribrani i znati da ovakva situacija neće trajati dugo. Trajat će još maksimalno šest mjeseci. Ako smo izdržali ovih deset mjeseci, onda apeliram na sve građane da još malo stisnu zube i da prođemo kroz tih šest mjeseci u kojima ćemo pobijediti taj virus. Siguran sam da ćemo pobijediti, ne da pustimo virus da cirkulira našoj populacijom jer bi to uzrokovalo ogroman broj mrtvih, već će se to dogoditi cijepljenjem. Ako ćemo cijepiti 60-70 posto cjelokupne populacije, bit ćemo zaštićeni i taj virus će odumrijeti.
Oprez nije kukavičluk...Nemarnost nije hrabrost.