NEJEDNAKA VRIJEDNOST

U Slavoniji je za mandat trebalo 8000, a u Zagrebu i Dalmaciji 12.000 glasova

Foto: Robert Anic/PIXSELL
Građani izlaze na birališta kako bi dali svoj glas za zastupnike Hrvatskog sabora
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Građani izlaze na birališta kako bi dali svoj glas za zastupnike Hrvatskog sabora
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Građani izlaze na birališta kako bi dali svoj glas za zastupnike Hrvatskog sabora
08.07.2020.
u 16:32
Glasovi stranaka koje nisu dobile mandate u svim izbornim jedinicama su propali. Ukupno je tako propalo oko 200.000 glasova
Pogledaj originalni članak

HDZ je na ovim izborima u svim izbornim jedinicama ukupno osvojio 621.008 glasova i 66 mandata, što znači da mu je prosječno za mandat trebalo 9409 glasova. Ako uzmemo samo deset hrvatskih izbornih jedinica, HDZ je u njima dobio 603.103 glasa i 63 mandata, a to su prosječno 9573 glasa po mandatu.

Kompenzacijski mandati

Restart koalicija osvojila je s ukupno 414.615 glasova 41 mandat, što je 10.112 glasova po mandatu. Domovinski pokret dobio je 181.492 glasa i 16 mandata, a to znači prosječno 11.343 glasa po mandatu. Most je prikupio ukupno 120.082 glasa i osam mandata, što je prosječno 15.010 glasova po mandatu. Za Možemo taj prosjek iznosi 16.565 glasova, sedam mandata i ukupno 115.961 glas. Stranka s imenom i prezimenom, Pametno i Fokus u svim izbornim jedinicama ukupno su dobili 66.270 glasova i tri mandata, što daje prosjek od 22.090 glasova po mandatu. HNS je jedan mandat dobio prikupivši u cijeloj Hrvatskoj 21.785 glasova, kao i Reformisti s ukupno oko 17.000. Glasovi stranaka koje nisu dobile mandate u svim izbornim jedinicama tako su propali što je razlog tolikom nerazmjeru kod prosječnog broja glasova na razini Hrvatske njih i stranaka koje su osvojile mandate u svim jedinicama. Prosječno je tako za jedan mandat trebalo osvojiti nešto više od 10 tisuća glasova.

No kako napominju stručnjaci, za usporedbu koliko je kojoj stranci trebalo glasova za mandat relevantan je prosjek glasova po izbornim jedinicama.

VIDEO Dragan Bagić i Mate Mijić komentiraju rezultate izbora

HDZ-u je tako u 4. izbornoj jedinici trebao svega 7651 glas za jedan mandat, dok je Možemo u 7. izbornoj jedinici jedan mandat osvojio s 19.947 glasova. U 4. je izbornoj jedinici prosjek potrebnih glasova za osvajanje mandata bio 8050, a u 7. – 12.791. A razlog tome su različit broj glasača i izlaznost po izbornim jedinicama. Ukupan broj glasača u 4. izbornoj jedinici tako je 312.592, a broj važećih listića na ovim izborima bio je 138.993. U 7. izbornoj jedinici je 408.297 birača, a bio je 190.471 važeći listić. Stoga se može reći da glas u Slavoniji vrijedi više nego u, primjerice, zagrebačkim izbornim jedinicama.

– Izborni prag, odnosno prohibitivna klauzula od pet posto namijenjen je sprečavanju fragmentacije stranačkog sustava, odnosno osigurava da predstavništvo imaju oni koji imaju znatnu podršku u biračkom tijelu. Naša prohibitivna klauzula od pet posto nešto je niža od stvarnog praga podrške, koji ovisi o broju mandata koji se dodjeljuje u izbornoj jedinici. Tako kod nas realno lista mora osvojiti barem 5,5 posto glasova da bi dobila mandat, odnosno 11 posto da bi dobila dva mandata – objašnjava profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Andrija Henjak.

Stranke i liste, dodaje, koje u nekim izbornim jedinicama nisu prošle izborni prag, kad se zbroj njihovih glasova akumulira na nacionalnoj razini, ne dobivaju dodatne mandate zato što u Hrvatskoj ne postoje kompenzacijski mandati. No Henjak ističe da to nije nužno problem jer i kad bi na nacionalnoj razini prag bio pet posto, te stranke ili liste uglavnom ne bi ni ušle u Sabor.

Hrvatska ima regionalno jake stranke i stoga naš izborni sustav nije toliko nerazmjeran. Njima doduše propadaju glasovi u jedinicama u kojima ne prijeđu prag, a je li to pravedno ili ne pitanje je koje se tiče ravnoteže predstavništva i funkcionalnosti parlamenta, odnosno određenja kolika bi podrška bila potrebna da neka politička opcija može sudjelovati u donošenju odluka – kaže Henjak. Napominje i da naš sadašnji izborni sustav nije prepreka ulasku novih stranaka, pogotovo ako imaju regionalno jaku podršku, uz napomenu da ovaj sustav uistinu pogoduje regionalno jakim malim strankama, što možemo vidjeti na usporedbi HNS-a i Živog zida. Potonji, naime, ima veći broj glasova na nacionalnoj razini od HNS-a, a nema nijedan mandat.

Manja izlaznost

Kad bi bilo manje izbornih jedinica, možda bi nerazmjer bio manji, ali odnos snaga bio bi sličan sadašnjem – ističe Henjak. Napominje i da ipak postoji nejednakost u vrijednosti glasova između izbornih jedinica, a na što je upozorio i Ustavni sud.

– To je posljedica kombinacije izlaznosti i broja birača u izbornim jedinicama. Manja izlaznost i manji ukupan broja birača u nekim izbornim jedinicama dovode do toga da u tim jedinicama treba puno manje glasova za mandat nego u drugima – zaključuje Henjak. HDZ-u je inače u dijaspori za jedan mandat trebalo nešto manje od 6000 glasova. Milorad Pupovac dobio je više od 10.000 glasova, što je hrvatski prosjek. Furio Radin dobio je mandat sa samo 890 glasova. Inače, na ovim izborima propalo je nešto više od 200.000 glasova.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

AD
adminenapusimisekurca3
17:01 08.07.2020.

Koliko je trebalo na manjinskim listama gdje neki nemaju protukandidata?

DU
Deleted user
18:06 08.07.2020.

Treba cijela Hrvatska biti jedna izborna jedinica, broj zastupnika smanjiti na 50, a koalicije zabraniti

ST
stefj
16:57 08.07.2020.

Hm, a ima i mjesta gdje je dovoljno puno manje od 1000 glasova za mandat...