Nakon što je lani zaustavljen dugogodišnji pad broja rođenih te je na svijet došlo 32.385 djece, odnosno 316 beba više nego 2024., i u prva četiri mjeseca ove godine rođeno je 418 beba više u odnosu na isto razdoblje lani. Privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je do kraja travnja rođeno 10.689 djece naspram 10.271 u prva četiri mjeseca prošle godine.
Inače, prema projekcijama Eurostata, broj rođenih ove bi godine mogao blago porasti na 33.167, no dugoročno predviđaju da će nastaviti padati, na 29.690 rođene djece 2035. te na 25.819 u 2050. godini. U 2013., godini ulaska u EU, rođeno je gotovo 40 tisuća djece, a znatniji pad uslijedio je od 2015., kada je rođeno 37,5 tisuća beba. Potom je 2020. broj rođenih pao ispod 36 tisuća, a 2022. ispod 34 tisuće.
Pad broja rođenih i školske djece velikim je dijelom posljedica iseljavanja mladih i mladih obitelji, osobito izraženog od 2015. Trebat će, očito, vremena, i to ako se bude bilježio znatan broj povrataka mladih iseljenih obitelji, da se stabilizira broj rođenih i školske djece. Od školske godine 2013./2014. izgubili smo više od 62 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola, odnosno njih 12 posto, prema podacima Školskog e-Rudnika Ministarstva obrazovanja.
Izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, koje su lani stupile na snagu, poboljšan je financijski položaj (samo)zaposlenih roditelja na roditeljskom dopustu te roditelja djece koji rade skraćeno, roditelja koji su na bolovanju zbog djece, ali i nezaposlenih roditelja. Primjerice, za drugih šest, odnosno osam mjeseci roditeljskog dopusta roditelji primaju svoju punu plaću do maksimalno 3000 eura.
No ni veće rodiljne i roditeljske potpore neće biti dovoljne te se očekuje da će do kraja godine Zakon o demografskoj obnovi, na kojem radi Znanstveni savjet, biti upućen u zakonodavnu proceduru. Očekuje se da će tim Zakonom biti definirana četiri temeljna demografska modela, među kojima su mjere za zaustavljanje iseljavanja stanovništva, mjere demografske revitalizacije i snažnije potpore obiteljima te mjere planske, racionalne i selektivne imigracije usklađene s potrebama tržišta rada i društva.
Definirat će se i mjere za povratak hrvatskog iseljeništva, kao i mjere kojima se potiče usmjeravanje mladih, visokoobrazovanih osoba i obitelji s djecom prema depopuliranim područjima. U posljednja dva desetljeća Hrvatska se, prema Eurostatu, nalazi među zemljama Europske unije s najvećim gubitkom vlastitog stanovništva (10 posto), nakon Latvije, Bugarske, Litve i Rumunjske.
Da li je to brojka samo sa Hrvatima ili su uračunati Filipinci i Nepalci?