Hrvatska dijaspora rasprostranjena je diljem svijeta, a mnogi potomci iseljenika i dalje osjećaju snažnu povezanost s domovinom svojih predaka. Osjećaj pripadnosti i želja za očuvanjem kulturnog identiteta motiviraju brojne Hrvate izvan granica Hrvatske da istraže mogućnosti stjecanja državljanstva. Jedna od najvećih hrvatskih zajednica nalazi se u Južnoj Americi, a posebno u Argentini, gdje potomci iseljenika i danas njeguju hrvatske običaje i tradiciju. Argentina, osma najveća zemlja svijeta, proteže se na ogromnoj površini, što često znači da Hrvati koji tamo žive moraju prijeći više od 1000 kilometara kako bi došli do hrvatskog veleposlanstva u Buenos Airesu. Kako bi im se olakšao pristup konzularnim uslugama, hrvatsko veleposlanstvo organizira konzularne dane, jednom godišnje posjećujući gradove s većim hrvatskim zajednicama.
Interes argentinskih Hrvata za stjecanje hrvatskog državljanstva sve je veći. "Naš bivši počasni konzul u Rosariju znao je reći da živimo s 'hrvatskom groznicom' jer smo zadržali poseban osjećaj pripadnosti. Hrvati su narod koji čuva svoje običaje, vjeru i način života te ih prenosi na potomke. Zato je mnogima važno upoznati zemlju iz koje potječu njihovi preci", rekla je za HRT Marcela Duzević. Hrvatska zajednica u Argentini suočava se sa sličnim izazovima kao i druge dijaspore – preopterećenim konzularnim službama. "U Argentini je najviše potomaka talijanskih i španjolskih doseljenika, pa se na termin u talijanskom konzulatu čeka od šest do sedam godina. Potražnja je golema, a sustav preopterećen", ističe Gabriel Kovacevich. Slična situacija donedavno je bila i u hrvatskom veleposlanstvu u Buenos Airesu, gdje se na termin čekalo i do tri godine.
Danas su procedure pojednostavljene, a proces podnošenja zahtjeva za domovnicu postao je brži. "Najvažnije je da su ukinuti termini u veleposlanstvu. Sada, kad osoba prikupi svu potrebnu dokumentaciju, može jednostavno doći i predati zahtjev", objašnjava Maria José Rocha. Motivi za traženje državljanstva su različiti – neki ga žele za svoju djecu i unuke, kako bi im omogućili lakši pristup Europskoj uniji, drugi razmišljaju o preseljenju, a treći jednostavno žele održati povezanost s hrvatskom kulturom. "Posljednjih godina vidim sve veći interes za Hrvatsku kroz naše kulturne aktivnosti, što pokazuje da veze s domovinom i dalje postoje", dodaje Rocha. Unatoč ubrzanim procedurama, neki i dalje kritiziraju birokraciju. "Dvadeset pet godina nakon što sam stekao državljanstvo, sada kada isto tražim za svoju djecu, prolazim kroz sasvim drugačiji postupak s više pravila i papirologije nego prije", kaže Kovacevich.
Procjenjuje se da u Latinskoj Americi živi oko 600 tisuća Hrvata i njihovih potomaka. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, samo prošle godine izdano je 1770 radnih dozvola za boravak i rad državljanima zemalja Južne Amerike. No, oni koji steknu hrvatsko državljanstvo ne trebaju radnu dozvolu. U posljednjih pet godina više od 11.000 ljudi iz Južne Amerike postalo je hrvatskim državljanima, a trend rasta interesa ne jenjava.
>>> VIDEO Kao suho zlato: Ovu namirnicu Hrvati plaćaju najviše u EU, cijena je za 136 posto viša od prosjeka
VRACAJMO SVOJE DA NEBI IMALI PROBLEME KO ZAPADNA EVROPA