U ovim europskim državama moglo bi ponestati pitke vode: Hrvatska isto na zabrinjavajućoj listi

U Europi traje jedan od najintenzivnijih toplinskih valova posljednjih godina. Temperature u brojnim državama prelaze 40 Celzijevih stupnjeva, izdana su crvena upozorenja, raste opasnost od požara, a stručnjaci upozoravaju da bi pojedine zemlje ovoga ljeta mogle imati ozbiljne probleme s opskrbom pitkom vodom. Toplinski val, koji meteorolozi opisuju kao posljedicu snažne toplinske kupole, posljednjih je dana oborio brojne temperaturne rekorde u Francuskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i zemljama Beneluxa. Vrućina se sada premješta prema središnjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi, uključujući Balkan, gdje se tijekom sljedećih dana očekuju temperature između 40 i 42 stupnja.

Meteorolozi upozoravaju kako se radi o izrazito stabilnom sustavu visokog tlaka koji poput poklopca zadržava vreli zrak nad velikim dijelom kontinenta. Takvi uvjeti mogu potrajati danima, pa čak i tjednima, a uz ekstremne temperature dodatno isušuju tlo, povećavaju rizik od velikih požara i pogoršavaju posljedice dugotrajne suše. Posebno zabrinjava činjenica da su posljedice već vidljive. U Francuskoj je tijekom ovog toplinskog vala izmjerena rekordna prosječna dnevna temperatura od 30 stupnjeva, dok je na pojedinim lokacijama izmjereno čak 44,3 stupnja Celzijeva. U Španjolskoj i Francuskoj posljednjih su dana zabilježeni i smrtni slučajevi povezani s ekstremnim vrućinama, a zdravstvene službe diljem Europe upozoravaju na povećan broj toplinskih udara i drugih zdravstvenih komplikacija.

Dok se Europa bori s rekordnim temperaturama, stručnjaci upozoravaju na još jedan problem koji bi mogao postati jednako ozbiljan, a to je nestašicu vode. Podaci Eurostata i Europske agencije za okoliš (EEA) pokazuju kako se na razini Europske unije prosječno koristi oko 5,8 posto raspoloživih obnovljivih izvora slatke vode. Međutim, prosjek skriva velike razlike među državama. Najkritičnija situacija je na Cipru, gdje se tijekom godine koristi čak 72 posto svih raspoloživih zaliha slatke vode, dok tijekom ljeta ta brojka raste na čak 92 posto. Stručnjaci upozoravaju da se država smatra ugroženom već kada iskorištava više od 20 posto svojih vodnih resursa.

Zbog ozbiljne situacije ciparske vlasti ove su godine pozvale građane da smanje dnevnu potrošnju vode za deset posto, a ubrzano se postavljaju i nova postrojenja za desalinizaciju mora kako bi se osigurale dovoljne količine pitke vode tijekom turističke sezone. Nakon Cipra slijedi Malta, gdje se godišnje koristi oko 33 posto raspoloživih vodnih resursa, a tijekom ljeta čak 67 posto. U skupini zemalja koje također bilježe vrlo visoku razinu iskorištavanja vode nalaze se Grčka (37 posto), Rumunjska (34 posto), Portugal (31 posto), Italija (27 posto) i Španjolska (26,5 posto), pri čemu sve tijekom ljeta ulaze u zonu ozbiljnog upozorenja. Europska agencija za okoliš upozorava da će klimatske promjene i sve učestalije suše dodatno povećavati učestalost i intenzitet nestašica vode najmanje do 2030. godine.

Iako Hrvatska ne pripada državama koje troše najveći dio svojih vodnih resursa, podaci Europske agencije za okoliš pokazuju da oko 15 posto građana ima poteškoća s pristupom sigurnoj i kvalitetnoj pitkoj vodi. To Hrvatsku svrstava među zemlje u kojima problem nije nužno količina vode, nego stanje vodovodne infrastrukture, gubici u mreži i opskrbni sustavi. Veći udio stanovništva s poteškoćama u pristupu pitkoj vodi bilježe Cipar (36,5 posto), Grčka (31,5 posto), Bugarska (27 posto), Rumunjska (21 posto) i Mađarska (20 posto). Stručnjaci ističu kako upravo stara infrastruktura i veliki gubici vode u cjevovodima predstavljaju jedan od najvećih izazova za brojne europske zemlje.

Meteorološki modeli pokazuju kako će se središte kupole vrućine tijekom početka srpnja premjestiti prema srednjoj i istočnoj Europi, uključujući Hrvatsku i ostatak Balkana. Najviše dnevne temperature u brojnim će područjima dosezati između 40 i 42 stupnja, dok će noći ostati izrazito tople. Upravo takozvane "tropske noći", kada temperatura ne pada ispod 24 stupnja, predstavljaju dodatni zdravstveni rizik jer se organizam tijekom noći ne uspijeva dovoljno rashladiti. Uz ekstremnu vrućinu očekuje se vrlo nizak udio vlage u zraku, dodatno isušivanje vegetacije te vrlo velika opasnost od požara otvorenog prostora.

Slična situacija vlada i u Hrvatskoj. Meteorolozi za danas prognoziraju pretežno sunčano, vrlo vruće i sparno vrijeme, uz najviše dnevne temperature između 34 i 39 stupnjeva Celzijevih. Zbog vrlo velike opasnosti od toplinskog vala na snazi je crveni meteoalarm za osječku, zagrebačku, karlovačku, kninsku, riječku, splitsku i dubrovačku regiju, dok je za gospićko područje izdano narančasto upozorenje.

Liječnici upozoravaju da dugotrajna izloženost visokim temperaturama može dovesti do dehidracije, toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara, a posebno su ugroženi stariji građani, kronični bolesnici, mala djeca, trudnice te osobe koje rade na otvorenom. Građanima se preporučuje da izbjegavaju boravak na suncu između 10 i 17 sati, piju dovoljno tekućine, nose laganu i svijetlu odjeću te rashlađuju prostor u kojem borave. Posebno je važno redovito obilaziti starije osobe koje žive same i nikada ne ostavljati djecu ili kućne ljubimce u parkiranom vozilu, čak ni nakratko.

Ako se pojave vrtoglavica, jaka žeđ, glavobolja, grčevi ili znakovi toplinskog udara poput vruće i suhe kože te poremećaja svijesti, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć. Stručnjaci upozoravaju da će ovakvi ekstremni toplinski valovi, potaknuti klimatskim promjenama, postajati sve češći i intenzivniji, zbog čega će Europa u godinama koje dolaze morati istodobno ulagati u prilagodbu na rekordne temperature, zaštitu zdravlja stanovništva i sigurniju opskrbu pitkom vodom.