Do kraja rujna 2025. strani investitori u Hrvatsku su plasirali 3,12 milijardi eura, prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke (HNB). U Ministarstvu gospodarstva očekuju da će ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u 2025. godini biti na razini 2024., kada su iznosila 4,18 milijardi eura. Rekordna izravna strana ulaganja Hrvatska je imala 2021., kada se u zemlju slilo gotovo 4,5 milijardi eura. Strana ulaganja (FDI) donijela su u prvih devet mjeseci prošle godine neto 1,17 milijardi eura unatoč padu u ljeto zbog isplate dobiti stranim vlasnicima. U trećem tromjesečju evidentiran je negativan saldo transakcija od 1,78 milijardi eura, uglavnom zbog repatrijacije dobiti i kružnih ulaganja iz holding struktura.
Od 1993. do trećeg tromjesečja 2025. strana izravna ulaganja u Hrvatsku premašila su 57,45 milijardi eura, a od 2021. više od 18,72 milijardi eura, što znači da je trećina (32,6%) ostvarena u posljednjih nepunih pet godina, ističu u Ministarstvu gospodarstva. "To potvrđuje da je Hrvatska postala stabilna i privlačna destinacija za kapital. Posebno raste interes za greenfield projekte u industriji, proizvodnji i tehnologiji, koji donose nova radna mjesta i jačaju konkurentnost gospodarstva", rekao nam je Bojan Batinić, ravnatelj Uprave za internacionalizaciju Ministarstva gospodarstva. Da Hrvatska postaje sve interesantnija inozemnim investitorima, vidi se iz podataka središnje banke o zemljama porijekla investitora.
Najveći ulagači lani su bili iz država s kojima imamo najrazvijenije gospodarske odnose, kao što su Austrija, Njemačka i Slovenija. Investicije su stigle i iz Mađarske, Velike Britanije, Poljske, Danske, Španjolske, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Švicarske, ali i iz Nizozemske i Luksemburga, u kojima brojne međunarodne korporacije osnivaju svoje podružnice zbog povoljnog poreznog tretmana. Prema podacima HNB-a, od 1993. do rujna 2025. izravna strana ulaganja iz Austrije iznosila su 6,97 milijardi eura, iz Njemačke 5,56 milijardi i iz SAD-a 0,69 milijardi. Udio austrijskih ulaganja u ukupnom iznosu ulaganja u tom razdoblju je 12,13 posto, njemačkih 9,68 posto, a udio ulaganja iz SAD-a 1,2 posto.
Strani investitori lani su najviše ulagali u financijsku i farmaceutsku industriju, u koje se slilo po oko 20 posto svih investicija. U 2026. prioritetne industrije u Hrvatskoj su IT i digitalne tehnologije, proizvodnja visoke dodane vrijednosti, obnovljivi izvori energije i zelene tehnologije, farmaceutika i biotehnologija te logistika i napredne industrijske usluge, kažu u Ministarstvu, dodajući da se kao horizontalni prioriteti ističu digitalna i zelena tranzicija, ulaganja u R&D i inovacije te projekti koji jačaju integraciju Hrvatske u globalne lance vrijednosti.
"U praksi, državne politike i poticaji najviše su usmjereni na sektore koji kombiniraju tehnološku složenost, izvoznu orijentaciju i održivost, uz poseban naglasak na greenfield projekte", navode. S druge strane, domaći poduzetnici u devet mjeseci prošle godine u inozemstvo su investirali tek 282 milijuna eura, što je ogroman pad u odnosu na isto razdoblje 2024., kada su hrvatske investicije u inozemstvo dosegnule rekordnih 2,6 milijardi eura. Najviše naših ulaganja otišlo je u Švicarsku te Bosnu i Hercegovinu, u kojoj je Hrvatska vodeći investitor – prema podacima Centralne banke BiH hrvatske investicije u BiH u prvoj polovini 2025. iznosile su oko sto do 150 milijuna eura.