RIZIK OD NOVOG UDARA INFLACIJE

U Europi već dižu cijene za dvoznamenkaste iznose, a najgore tek dolazi: Evo što bi sve moglo poskupjeti zbog sukoba na Bliskom istoku

Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL
Trogir: Bojkot trgovačkih lanaca
Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL
Trogir: Bojkot trgovačkih lanaca
04.05.2026.
u 14:01
Ako se rat i povezani poremećaji u Hormuškom tjesnacu uskoro ne okončaju, tvrtke vide rizik od novog udara inflacije nalik na onaj zabilježen 2022.do 2023., navode u ECB-u
Pogledaj originalni članak

Tvrtke u eurozoni vide rizik od novog naglog porasta inflacije nalik na onaj nakon pandemije COVID-19 ako bi rat u Iranu potrajao mjesecima, što bi poremetilo opskrbu gorivom, vodikom i helijem, pokazalo je u ponedjeljak istraživanje Europske središnje banke (ECB). ECB je proveo anketu među predstavnicima vodećih 67 nefinancijskih tvrtki, uglavnom u razdoblju od 23. ožujka do 1. travnja. Tromjesečno istraživanje ECB-a među velikim tvrtkama pokazalo je da su one koje posluju u industriji zračnog prometa, logistike, kemikalija, plastike i ambalaže već podigle cijene, nerijetko u dvoznamenkastim postocima, ili najavile poskupljenja, što odražava nagli porast cijena nafte od početka sukoba na Bliskom istoku krajem veljače.

No šire prelijevanje na druge cijene, što je relevantnije za politiku ECB-a, vjerojatno će biti polaganije nego u vrijeme ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, jer su se velike tvrtke zaštitile od oscilacija cijena energije. „To pokrivanje rizika trebalo bi donekle ograničiti utjecaj u kratkoročnom razdoblju, budući da je prelijevanje viših cijena energije na te tvrtke bilo manje izravno, a dolazilo je uglavnom ili samo preko manjih, neosiguranih dobavljača koji traže više cijene ulaznih sirovina“, navodi se u izvješću ECB-a.

Međutim, ako se rat i povezani poremećaji u Hormuškom tjesnacu uskoro ne okončaju, tvrtke vide rizik od novog udara inflacije nalik na onaj zabilježen 2022. do 2023., navode u ECB-u. „Sukob koji bi trajao mjesecima, a ne tjednima, s Hormuškim tjesnacem koji bio ostao blokiran i/ili s daljnjim napadima na naftnu i plinsku infrastrukturu, doveo bi do globalne nestašice ne samo goriva već i mnogih proizvoda za čiju proizvodnju su potrebni naftni derivati“, dodao je ECB, navodeći vodik i helij.

U usporedbi s razdobljem nakon pandemije, ECB je među olakotnim čimbenicima istaknuo slabu globalnu potražnju, posebno iz Kine, izostanak očekivanog procvata u sektoru usluga i nižu razinu gospodarskih poticaja iz fiskalne potrošnje. Europska središnja banka prošli je tjedan potvrdila važeće kamatne stope, ali je raspravljala o njihovu povećanju kako bi se zauzdala rastuća inflacija te nagovijestila da bi u lipnju mogla početi podizati troškove zaduživanja, podsjeća Reuters.

Video

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 8

DD
D.D.M.
14:18 04.05.2026.

cijene goriva su se kod nas vrlo malo podigle i realno ne smiju biti uzrok rasta cijena....tko od trgovaca ili proizvođača pokuša sada profitirati, treba mu odrezati brutalne kazne u visini mjesečnog prometa!

GR
GriffoFoxburr
14:33 04.05.2026.

“Hvala” Izraelu

Avatar cuvarkuca
cuvarkuca
15:49 04.05.2026.

Doskora je razlog poskupljenjima većine proizvoda bio rat u Ukrajini. Sjetimo se samo naglih poskupljenja jestivog ulja, putra... i što se dogodilo? Cijene pale, a rat nije završio. Sad se ispredaju priče o zastoju u isporuci nafte, a kroz Hormuz ide samo 20% svjetske trgovine. Od toga veliki dio ide za Kinu, Japan i ostale azijske zemlje, a ne u EU. Fućkaš svjetsku ekonomiju kada jedna izjava Trumpa izazove nagli rast ili pad cijena nafte na dnevnoj bazi. Čista ucjena i pohlepa naftne industrije uz potporu političkih elita, koje žive na porezima i trošarinama naftnih proizvoda.