NA RUBU RATA

Trumpov poker može zapaliti Perzijski zaljev

Foto: Reuters/PIXSELL
Iran
Foto: Reuters/PIXSELL
Donald Trump i F-35
09.05.2019.
u 14:02
Nakon što je predsjednik SAD-a izišao iz nuklearnog sporazuma i poslao nosače zrakoplova, Teheran donio protumjere.
Pogledaj originalni članak

Iran je jučer objavio da odustaje od nekih obveza koje proizlaze iz nuklearnog sporazuma sklopljenog 2015., godinu dana nakon što je iz njega izašao Washington.

Predsjednik Irana Hassan Rohani o tome je izvijestio veleposlanike velikih sila koje su još uvijek dio tog sporazuma, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Kine i Rusije te dao rok od 60 dana da provedu svoje obveze, "posebno u naftnom i bankarskom sektoru", inače će Iran prestati provoditi i druge obveze. 

Jasna Putinova poruka

Iransko Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost, koje je pod ingerencijom iranske Revolucionarne garde, odmah je objavilo da će Iran prestati ograničavati rezerve teške vode i obogaćivanje uranija, na što se obvezao u sporazumu. Rohani, koji pripada najumjerenijoj struji u Iranu, nije više mogao odoljeti pritiscima koji su dolazili iz konzervativnih snaga u Iranu, koji su od početka bili protiv potpisivanja sporazuma iz 2015. kojem je cilj bio smanjiti iranske nuklearne ambicije u zamjenu za ublažavanje sankcija. Dužnosnici iranske Revolucionarne garde od početka su govorili kako ne vjeruju ni SAD-u niti Zapadu i da Iran gubi vrijeme za obogaćivanje uranij. Međutim, nakon pritisaka vrhovnog vođe ajatolaha Ali Hamneija, koji je rekao da će tom sporazumu dati šansu da se provede iako ni on u njega ne vjeruje, Revolucionarna garda je popustila. 

Iransko-američke napetosti narasle su otkad se Washington povukao iz dogovora, a iransko gospodarstvo od tada je teško pogođeno zbog američkih sankcija na njezin naftni i financijski sektor što je rezultiralo padom iranske valute rijal na najnižu vrijednost prema dolaru u zadnjih 40 godina. Ministar vanjskih poslova Irana, Mohammad Javad Zarif, kazao je da nisu imali drugog izbora jer "Europska unija i drugi nisu imali snage oduprijeti se pritisku SAD-a, stoga Iran neće više provoditi neke od svojih obveza". EU je zbog toga jako zabrinut.

"Danas ništa ne bi bilo gore nego da se Iran povuče iz sporazuma", rekla je francuska ministrica obrane Florence Parly ističući da europske potpisnice nuklearnog sporazuma čine sve što mogu da bi ga održale na snazi organizirajući inicijative za pomoć iranskom gospodarstvu usprkos američkim sankcijama. Isto tako, upozorila je Iran da će biti i posljedica, ali i mogućih sankcija ako Iran prekrši sporazum. S druge strane, Rusija je osudila nerazumni pritisak koji trpi Iran i zbog kojeg je objavio da prestaje provoditi dijelove sporazuma koji je sklopljen 2015. Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da "nepromišljene i samovoljne mjere koje vode do nerazumnog pritiska na Iran dovode do protumjera" naglasivši kako Rusija ostaje predana sporazumu.

"Uvjerljive prijetnje"

Situacija u Perzijskom zaljevu sve je napetija. Iako za sada nitko ne predviđa rat širih razmjera između Irana i SAD-a, analitičari strahuju da bi bilo kakva iskra mogla dovesti do rata s obzirom na to da i jedna i druga strana gomilaju svoju vojnu silu u Zaljevu. SAD je u Perzijski zaljev poslao nekoliko bombardera B-52 kao odgovor na eventualni iranski "napad". Slanje bombardera temelji se na jasnim nedavnim pokazateljima koji pokazuju da se iranske snage i njihovi pristaše pripremaju za mogući napad na američke snage, istaknuo je Pentagon.

Američki ministar obrane Patrick Shanahan rekao je da je odobrio slanje skupine nosača zrakoplova i bombardera na Bliski istok zbog "uvjerljive prijetnje snaga iranskoga režima", ali nije iznio pojedinosti o tome na kojim se obavještajnim podacima temelji njegova odluka. B-52 su teški bombarderi velikog dometa, a mogu prevoziti krstareće rakete i atomsko oružje. Još 2011. Iran je proveo "vojnu vježbu" u Hormuškom tjesnacu gdje je strateški cilj bilo njegovo zatvaranje, što analitičari smatraju prednošću u slučaju sukoba. Iranci su svjesni američke premoći u konvencionalnom naoružanju u toj regiji, zbog čega bi, prema mišljenju vojnih analitičara, zasigurno odabrali neku vrstu gerilske borbe na moru, s brzim napadima na američke ciljeve.

Gotovo svi promatrači slažu se da u takvom scenariju Iran ne može mnogo izgubiti, iako se mnogi i boje da bi Iran, što ga se više pritišće, mogao izgubiti osjećaj za realnost i učiniti nešto bez predumišljaja što bi zapalilo čitavu regiju.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 7

ZI
zip123
22:35 09.05.2019.

Vrlo lako bi mogao izgubiti u tom pokeru.

BA
Barbasmora
16:54 09.05.2019.

SAD ne bi izdržale sankcija kakve prezivia Iran ni pola godine. Iran moze preživiti skoro sam a SAD bez globalnog trzista ni pod razno. Takvoj agresiji SAD uzrokovala je cinjenica, da je Iran prodavao naftu i za druge valute i ne iskljucivo za SAD dolare. SAD nema pokrica u zlatu za svoje dolare. Zato je postao petrodolar. Svi bi po njima morali prodavat naftu samo za dolare. To znaci da bi svi trazili i tribali dolare da kupe naftu.