Otkad je američki predsjednik Donald Trump preuzeo Bijelu kuću, Rusija se koristila brojnim trikovima, od laskanja do nuklearnih prijetnji, a sve kako bi američkog predsjednika zadržala na svojoj strani. No, prema analitičarima, Moskva je pretjerala. Odbijanjem svakog Trumpova prijedloga za primirje, zamrzavanje fronte ili ublažavanje zahtjeva, Kremlj je propustio prilike koje mu je Bijela kuća nudila. A sada je, uvođenjem sankcija Rosneftu i Lukoilu, Trump pokazao da mu je dosta. "To je mješavina laskanja (Trump je zaslužio Nobelovu nagradu ), prijetnji ( Tomahawci će značiti novu razinu eskalacije i nanijeti ozbiljnu štetu odnosima SAD-a i Rusije), obećanja (veliki trgovinski i ekonomski sporazumi samo čekaju iza ugla kada se uspostavi mir) i manipulacije (Ukrajina i Europa igraju se s Trumpom i potkopale su pozitivan zamah nakon summita na Aljasci)", rekao je Stefan Wolff, profesor međunarodne sigurnosti na Sveučilištu u Birminghamu, za Kyiv Independent. Ruski pristup funkcionirao je neko vrijeme, ali neki stručnjaci upozoravaju da je Putin je podcijenio Trumpovu strpljivost. "Logična je pretpostavka da Putin želi manipulirati i neutralizirati Trumpa, ali da mu je ostvarenje ciljeva protiv Ukrajine veći prioritet, što on smatra da Rusija može postići nastavkom vojnih napora, pa će prihvatiti veći američki pritisak ako ne uspije kontrolirati Trumpa", objašnjava Richard Betts, profesor emeritus mirovnih studija na Sveučilištu Columbia.
Putin je, podsjeća Kyiv Independent više puta hvalio Trumpa. U kolovozu je podržao njegovu tvrdnju da bi rat u Ukrajini spriječio da je bio na vlasti 2022. umjesto Bidena. Dva puta u listopadu pohvalio je Trumpovo posredovanje u primirju između Izraela i Hamasa, pregovorima iz kojih je Rusija bila potpuno isključena. "Trump je slab na laskanje. To je bilo jasno od najranijih dana njegove prve administracije kada je otišao u Saudijsku Arabiju i uživao u ekstravagantnom prikazu koji su Saudijci priredili u njegovu čast“, kaže Betts.
Ekonomska suradnja još je jedan ruski mamac. Putinov posebni izaslanik Kiril Dmitriev ne prestaje govoriti o "golemim mogućnostima". "Dmitriev stalno govori o tim golemim mogućnostima za trgovinske i ekonomske odnose između Sjedinjenih Država i Rusije", ističe Steven Pifer, bivši američki veleposlanik u Ukrajini. U veljači je Putin predložio da američke tvrtke razvijaju proizvodnju aluminija u Sibiru i rudarenje rijetkih zemnih metala u okupiranoj Ukrajini. Bloomberg je izvijestio o razmatranju zajedničkog istraživanja Arktika. A Dmitriev je 16. listopada predložio da tvrtka Elona Muska izgradi "tunel Putin-Trump", između istočne Rusije i Aljaske. Trump je dan kasnije ideju nazvao zanimljivom.
A Rusija istodobno maše nuklearnim oružjem. "Trumpovo donošenje odluka temelji se na sljedećoj dilemi. Da bi prisilio Moskvu da ozbiljno razmotri pregovore o prekidu vatre, Trumpu je potrebna bolja pregovaračka pozicija u odnosu na Moskvu. Ipak, ne želi koristiti nekoliko aduta koje ima u džepu jer se boji eskalacije. Rusija ga neće shvatiti ozbiljno dok svoju ratničku retoriku ne potkrijepi stvarnom demonstracijom snage“, upozorava Ryhor Nizhnikau, stručnjak za Rusiju u Finskom institutu za međunarodne odnose. "Trump se boji nuklearne tehnologije i nuklearnog oružja u cjelini", dodaje Oleksandr Kraiev, voditelj programa za Sjevernu Ameriku u ukrajinskom think-tanku Prism.
"Putin može uplašiti Trumpa da povjeruje da se Rusija ne može pobijediti“, kaže Kraiev. "Putin stalno govori da je pobjeda Rusije neizbježna. Europljani i Zelenski pokušavaju to opovrgnuti činjenicama i kartama, a onda Putin kreće u svoj uvjerljivi pothvat. To je kao da Trumpa s vremena na vrijeme vučeš u različitim smjerovima", objašnjava Volodimir Dubovik, voditelj Centra za međunarodne studije Nacionalnog sveučilišta u Odesi.
Tijekom posjeta vojnoj bolnici u Moskvi 29. listopada Putin je tvrdio da su Pokrovsk i Kupjansk okruženi te ponudio „nekoliko sati“ primirja kako bi novinari ušli i „sami se uvjerili“. Ukrajinski zapovjednici i otvoreni izvori pokazuju da je potpuno okruženje još daleko. Trump je 21. listopada odgodio sastanak s Putinom, rekavši da ne želi „uzaludan sastanak“. Dan kasnije uveo je sankcije na Rosneft i Lukoil – prve takve od dolaska na vlast. Dmitriev je 24. listopada stigao u SAD, ali bez rezultata.
"Čini se da je njegov razgovor s Lavrovom uvjerio Rubia da Rusija i dalje slijedi svoje maksimalističke ratne ciljeve i da još jedan sastanak između Trumpa i Putina, poput sastanka na Aljasci, ne bi donio nikakav značajan napredak", kaže Charles Kupchan, viši suradnik Vijeća za vanjske odnose. "Najvjerojatnije je Trump shvatio da bi bez ‘suštine na stolu’ to za njega bilo još jedno javno poniženje. Očito ga je uvrijedila percepcija Aljaske na Zapadu i ne želi to ponoviti", dodaje Nizhnikau.
Moskva odbija prekid vatre bez ukrajinske kapitulacije, potpuno povlačenje iz dijelova Donecke oblasti i sigurnosna jamstava, uključujući NATO. "Očito se ruske percepcije, izračuni i ciljevi do sada uopće nisu promijenili. Moskva i dalje čvrsto vjeruje da su vrijeme i resursi na njezinoj strani i da pobjeđuje u ratu", kaže Nizhnikau.
"Što dulje nastavljaju rat, to će biti bolje za njihove strateške ciljeve u Ukrajini – bolje geoprostorne pozicije za vojsku, veći teritorijalni dobici, istrošenija Ukrajina i tako dalje“, nastavlja Nizhnikau. "Putin procjenjuje da može postići što želi u Ukrajini nastavkom rata. Kaže da vjeruje da su SAD i Europa sile u opadanju i da će se stoga na kraju morati pokoriti ruskoj odlučnosti da dominira Ukrajinom. Kaže da je zainteresiran za normalne odnose sa SAD-om, ali očito samo ako SAD napusti Ukrajinu", zaključio je William Wohlforth, profesor međunarodnih odnosa na Dartmouth Collegeu za Kyiv Independent.
nije mu putin smjestio ništa..kao što je Trump rekao nakon uvođenja sankcija ruskim kompanijama-čujemo se za 6 mjeseci!