Tko je Darijana Filipović, žena koja bi mogla postati hrvatska članica Predsjedništva BiH?

Darijana Filipović, kandidatkinja HDZ-a BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, trenutačno je u uvjerljivom vodstvu prema prvim nepotpunim rezultatima izbora. Ima oko 69.000 glasova, dok je Slaven Kovačević na oko 39.000, a Zdenko Lučić na oko 32.000 glasova.

Ako se takav trend nastavi, Filipović bi mogla napraviti važan iskorak u svojoj političkoj karijeri i postati nova predstavnica Hrvata u tročlanom Predsjedništvu BiH. Njezina kandidatura nije došla iznenada. U HDZ-u BiH godinama je gradila političku karijeru, a već se početkom godine sve češće pojavljivala uz predsjednika stranke Dragana Čovića. HDZ BiH ju je u travnju jednoglasno potvrdio kao svoju kandidatkinju. Čović je tada njezin izbor opisao kao otvaranje nove faze političkog djelovanja stranke.

Filipović je rođena u Mostaru, a odrasla je u Stocu. Prema njezinoj službenoj biografiji, upravo je u Stocu završila osnovnu i srednju školu, a potom je upisala Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru, smjer poslovna ekonomija i menadžment. U HDZ-u BiH aktivna je od 2011. godine. Počela je u stranačkoj Mladeži, a potom je postupno napredovala kroz stranačke strukture. Danas je dopredsjednica HDZ-a BiH. Njezin institucionalni politički put počeo je 2014. godine kada je izabrana u Parlament Federacije BiH. Četiri godine poslije prešla je na državnu razinu i postala zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, gdje je mandat osvojila ponovno i 2022. godine.

U državnom parlamentu obnašala je različite funkcije, a trenutačno predsjedava Povjerenstvom za vanjske poslove. Članica je i Ustavnopravnog povjerenstva te izaslanica u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. Na izborima 2022. godine, kao nositeljica liste, osvojila je 24.653 glasa.

Čvrsta potpora iz Zagreba

Jedan od važnijih elemenata njezine kampanje bila je otvorena podrška političkog vrha Republike Hrvatske. Premijer Andrej Plenković osobno je sudjelovao na završnom skupu HDZ-a BiH u Mostaru i javno podržao njezinu kandidaturu. Poručio je da je vrijeme da Hrvati dobiju člana Predsjedništva BiH izabranog njihovim većinskim glasovima. Filipović je tijekom kampanje posebno isticala odnose Hrvatske i BiH, a u jednom od kampanjskih videa pojavila se i s potpredsjednikom Vlade RH i ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem.

U objavi uz taj video istaknuta je suradnja Hrvatske i BiH na infrastrukturnim projektima, među kojima je posebno izdvojen most Svilaj, dok je Butković najavio ponovni dolazak u Orašje. Suradnja s hrvatskim institucijama nije se pojavila samo tijekom kampanje. U srpnju je Filipović zajedno s Plenkovićem sudjelovala u Orašju na dodjeli 276 ugovora vrijednih ukupno 6,95 milijuna eura potpore iz hrvatskih programa. Tada je govorila o konkretnim ulaganjima Hrvatske u projekte povezane s Hrvatima u BiH.

Na službenoj kampanjskoj stranici HDZ-a BiH Plenković joj je dao izravnu podršku, istaknuvši njezino političko iskustvo i potrebu nastavka partnerstva Hrvatske i BiH. Filipović je svoju službenu kampanju otvorila početkom rujna u Ravnom, mjestu koje ima snažnu simboliku za Hrvate u BiH. Poručila je da želi očuvati ono što smatra važnim za hrvatski narod, ali i mijenjati političke obrasce koji, prema njezinu stavu, nisu doveli do pune ravnopravnosti. Glavna poruka kampanje bila je da hrvatski glas mora imati jednaku političku vrijednost.

Tijekom kampanje obilazila je različite krajeve BiH, a među temama koje je isticala bili su položaj Hrvata, odlazak mladih, gospodarstvo, prometna povezanost, europski put BiH i odnosi s Republikom Hrvatskom. U Domaljevcu je govorila o Posavini i potrebi stvaranja uvjeta zbog kojih će ljudi ostajati, dok je u Mostaru kampanju završila porukom da Hrvati ne traže više od drugih, ali ne prihvaćaju ni manje.

Kritike: "Čovićeva kandidatkinja"

Unatoč podršci koju uživa unutar HDZ-a BiH i hrvatskog političkog vodstva, Filipović je od početka kandidature bila izložena kritikama političkih protivnika. Jedna od najčešćih kritika jest da je riječ o kandidatkinji potpuno vezanoj uz Dragana Čovića i HDZ BiH. Kritičari njezinu političku karijeru opisuju kao rezultat dugogodišnjeg stranačkog rada i bliskosti s vodstvom HDZ-a BiH, dok je njezini protivnici smatraju "Čovićevom kandidatkinjom".

Takve su se ocjene pojavljivale i prije službene potvrde kandidature - Darijana Filipović se mjesecima pojavljivala na događajima uz Čovića te je njezina kandidatura bila očekivana. S druge strane, Filipović svoj politički put predstavlja kao dugogodišnji rad unutar institucija i stranke, a ne kao posljedicu političke veze. U intervjuu pred izbore naglašavala je da iza sebe ima 16 godina političkog iskustva i da svoj budući život vidi u BiH.

Lučić joj zamjera i odnos prema reprezentaciji BiH

U kampanji je jedan od njezinih protukandidata, Zdenko Lučić, otvoreno kritizirao Filipović i zbog njezina odnosa prema nogometnoj reprezentaciji BiH. Povod je bila njezina čestitka reprezentaciji BiH nakon plasmana na Svjetsko prvenstvo. Filipović je posebno istaknula svog rođaka Nikolu Katića, koji je nastupao za reprezentaciju BiH, napisavši da je ponosna na njegov nastup.

Lučić je to iskoristio za politički napad na svoju protukandidatkinju, ističući da će on, kako je poručio, "naravno" navijati za Hrvatsku. Njegova kritika uklopila se u širu kampanju u kojoj pokušava Filipović predstaviti kao kandidatkinju HDZ-a BiH koja nema dovoljno samostalnu političku poziciju.

Što bi donijela pobjeda?

Filipović tijekom kampanje nije govorila samo o hrvatskom pitanju. Kao moguće prioritete navodila je jačanje diplomatske mreže, europski put BiH, odnose sa susjedima, gospodarska pitanja i položaj mladih. Posebno je isticala odnose s Republikom Hrvatskom. Na službenoj kampanjskoj stranici HDZ-a BiH upravo je partnerstvo sa Zagrebom jedno od važnijih obilježja njezine kandidature, a Plenković je poručio da bi s njom na čelu hrvatskog člana Predsjedništva suradnja Hrvatske i BiH mogla biti dodatno unaprijeđena. Njezino trenutačno izborno vodstvo ima dodatnu težinu, jer ako zadrži prednost pred Kovačevićem i Lučićem, Filipović bi postala članica Predsjedništva BiH uz snažnu političku potporu Zagreba i HDZ-a BiH. Za hrvatsko biračko tijelo to bi ujedno značilo povratak kandidata HDZ-a BiH na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva nakon izbora 2018.