Svi žele ovo ukrajinske oružje, ali ne mogu ga dobiti: 'To bi bilo kao otvaranje Pandorine kutije'

Ukrajina je u samo nekoliko godina postala svjetsko središte razvoja i uporabe dronova, no unatoč velikom interesu stranih partnera, njezini proizvođači teško pronalaze put do inozemnih tržišta. Razlog su birokratske prepreke i činjenica da rat iscrpljuje sve kapacitete, svaka naprava potrebna je na bojištu, piše Washington Post. Rat između Ukrajine i Rusije ušao je u četvrtu godinu, a bespilotne letjelice pokazale su se kao najjeftinije i najsmrtonosnije oružje. Njihov razvoj ubrzan je do neslućenih razmjera, inovacije se mjere u tjednima, a ne godinama. „Ciklus traje šest tjedana, i zatim postaje zastarjelo“, opisuje jedan europski diplomat. „Ukrajinsko tržište dronova nalikuje pojilištu na Serengetiju – svi dolaze.“

Za zapadne države koje žele izbjeći ruske proizvode, ukrajinski dronovi postali su izbor broj jedan. Traže se letjelice dugog dometa, pomorski dronovi i sustavi otporni na elektroničko ratovanje. No izvoz je spor i neučinkovit, iako je na papiru dopušten. „Ako NATO želi zlatni standard dronova, to su ukrajinski dronovi. Ali ne mogu ih dobiti“, kaže britanski proizvođač Alexander Fergusson. Procjenjuje se da u zemlji posluje oko 500 proizvođača dronova, većinom start-upova. Oni upozoravaju da bez izvoza ne mogu povećati proizvodnju, a dodatni prihodi bili bi ključni za širenje i ulaganje u istraživanje. Rusija, pak, zahvaljujući suradnji s Iranom, masovno proizvodi bespilotne letjelice te u jednom valu napada može lansirati i više od tisuću komada.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je u lipnju otvaranje proizvodnih linija u Danskoj i Velikoj Britaniji u sklopu programa Build With Ukraine. Govorio je i o potencijalnom poslu sa Sjedinjenim Državama vrijednom 50 milijardi dolara, no priznao je da se on vjerojatno neće ostvariti prije kraja rata. Parlament je u kolovozu donio zakon koji predviđa stvaranje „Obrambenog grada“, pravnog okvira za suradnju domaćih proizvođača s partnerima sa Zapada. Danylo Getmantsev, predsjednik parlamentarnog odbora za financije, naglašava kako je izvoz presudan jer bi Ukrajini osigurao prihode za širenje vojne industrije. Kapacitet domaće proizvodnje procjenjuje se na 30 milijardi dolara godišnje, no koristi se tek trećina. „Imamo potencijal, ali trebamo novac i narudžbe“, ističe Getmantsev. No, novoimenovani ministar obrane Denys Šmihal smatra da „izravni izvoz nije moguć“. Umjesto toga spominje partnerske projekte i razmjenu oružja kroz savezništva. Takve poruke zbunile su proizvođače, koji su očekivali ukidanje ograničenja.

Predstavnici industrije upozoravaju da bez stranih ulaganja neće moći širiti proizvodnju niti ulagati u razvoj, a zatvoreno tržište onemogućuje i prijeko potrebne zajedničke projekte s tvrtkama iz Europske unije. „Kad je izvoz zatvoren, ne možete dijeliti iskustvo niti tražiti da se ono podijeli s vama“, objašnjava Kateryna Mihalko iz organizacije Tech Force.

Osim ekonomske štete, proizvođači upozoravaju i na političke rizike. Veći dio Azije i Afrike ionako bi bio nedostupan zbog straha da tehnologija ne završi u ruskim rukama. S druge strane, otvoreno tržište moglo bi pokrenuti novu lavinu oružanih sukoba diljem svijeta. „To bi moglo postati poput otvaranja Pandorine kutije“, upozorava jedan direktor. Ukrajina je tako uhvaćena u paradoks: njezina obrambena industrija doživljava procvat bez presedana, ali bez izvoza prijeti joj stagnacija.