Nedostatak mladih kadrova jedan je od glavnih razloga kroničnog manjka radnika u Hrvatskoj. Posebno ih nedostaje u zdravstvu, graditeljstvu i turizmu, a mnogi sektori oslanjaju se na strane radnike. Sličan problem prisutan je i u drugim zemljama EU-a poput Italije, Malte, Bugarske i Slovačke, informira HRT. U građevinarstvu posla ima mnogo, ali majstora nedostaje, osobito u Zagrebu nakon potresa.
Antun Trojnar, obrtnik i potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore, kaže: “Mi smo jedno vrijeme imali 150 djelatnika, a onda su došle 2014. i 2015. kad smo morali znatno smanjiti broj radnika. Od tada se ne uspijevamo oporaviti, bez obzira na uvoz radne snage, jer kvalitetne radne snage u građevini iz uvoza nema.” Mirko Habijanec iz Udruge poslodavaca u graditeljstvu upozorava da temeljna znanja mladih zanemarena: “Neuvođenje dualnog sustava, s praksom i svim onim što bi trebalo našim građevinski kvalificiranim majstorima, tehničarima, inženjerima i drugima, veliki je problem.” Kronično nedostaje radnika i u ugostiteljstvu, potvrđuje Antonela Topuzović Šimović: “Imamo velik broj stalnih sezonaca i određeni broj stranih radnika koji nam se vraćaju već više od pet godina.” U zdravstvu, iscrpljenost i emigracija profesionalaca dodatno pogoršavaju situaciju.
Europsko nadzorno tijelo za rad primjećuje da u Hrvatskoj ima malo nezaposlenih, ali mnogo nepopunjenih radnih mjesta. Ekonomski stručnjak Predrag Bejaković ističe: “Nažalost, nema lakog rješenja. Problem nedostatka radnika u hrvatskom gospodarstvu traje već 40 godina i još ga nismo uspjeli riješiti.” Razlozi manjka radne snage ovise o sektoru: opasno i naporno graditeljstvo, sezonski turizam i zahtjevno zdravstvo. Trenutačno u Hrvatskoj radi oko 150 tisuća stranih radnika. Bejaković upozorava: “Hrvatsko gospodarstvo bez stranih radnika bilo bi u ozbiljnim problemima. Ne bismo mogli održavati građevinsku industriju, a vjerojatno ni veći dio turističke aktivnosti.” O kvaliteti usluga kaže: “Ne mislim da je došlo do pada. Naprotiv, ugostiteljstvo je danas znatno bolje nego prije 20 godina. Velika većina stranih radnika se jako trudi i nastoji se prilagoditi hrvatskom gospodarstvu. Ipak, moramo biti svjesni da je Hrvatska mnogima od njih tek odskočna daska prema zapadnoj Europi.” Ono što Bejaković smatra da bi moglo pomoći problemu jest veća uključenost starijih radnika i provođenje reformi obrazovanja.