Rovaniemi, glavni grad Laponije, poznat je kao „vrata Arktika”. Neposredno uz sjeverni polarni krug su šume već u jesenskim bojama. Upravo je u taj prekrasan krajolik finski premijer Petteri Orpo pozvao sudionike arktičkog sastanka na vrhu EU-a. Prikladno je i mjesto održavanja: muzej Arktikum. Jer na ovom susretu dvanaest šefova država ili vlada članica EU-a raspravlja ni manje ni više nego o novoj europskoj strategiji za Arktik.
Zbog klimatskih promjena i ruske sve agresivnije politike je i krajnji sjever dospio u središte europske pozornosti. „Arktik je postao središte nadmetanja velikih sila”, sažima finski premijer. Jer već sad je Arktik sve važniji zbog razmjerno netaknutog ribljeg fonda, a na njegovom dnu je čitavo mnoštvo sirovina, od nafte pa do zlata, piše Deutsche Welle.
Europska unija zato želi držati svoj položaj. To jasno daje do znanja i visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas: „Vidimo da Rusija ponovno otvara nekadašnje sovjetske vojne baze. Ovdje, na krajnjem sjeveru, izvodi i raketne vježbe. Vidimo i da Kina pokazuje sve veći interes za ovu regiju, zbog čega moramo ostati oprezni.”
Nova granica NATO-a u Finskoj
Potreba za oprezom vidljiva je i u tamošnjoj najsjevernijoj finskoj zračnoj bazi. Dok šefovi država ili vlada gledaju prema vedrom plavom nebu, zrakoplovi finskog ratnog zrakoplovstva uzlijeću na pokazni let. Iz Rovaniemija Finska nadzire zračni prostor na europskoj arktičkoj granici prema Rusiji. I na samom summitu je za finskog premijer Orpa središnje pitanje tamošnja sigurnost.
„Arktik je postao geopolitičko žarište”, slaže se i njemački kancelar Friedrich Merz. Posjet polarnom krugu za njega je posebno važan. Doputovao je unatoč problemima koje ima kod kuće. „Rusija ovdje jača svoje vojne sposobnosti i svakodnevno koristi svoju prisutnost za hibridne aktivnosti.”
Sukob umjesto suradnje
Zapad je dugo računao na suradnju s Rusijom u istraživanju Arktika i zaštitu klime, iako je ta zemlja još od početka vladavine Vladimira Putina jačala svoje vojne kapacitete i na Arktiku, kaže Timo Koivurova iz Arktičkog centra Sveučilišta u Laponiji. No nakon ruskog napada na Ukrajinu je svakoj suradnji s Rusijom došao kraj. Kao izravna posljedica rata su Finska i Švedska pristupile NATO-u. Time je više od 1300 kilometara duga granica Finske s Rusijom postala ne samo vanjska granica EU-a nego i granica NATO-a.
Europska komisija planira već u listopadu obnoviti svoju arktičku strategiju iz 2021. godine. Arktički summit u zajedničkoj završnoj izjavi iznosi jasne preporuke za taj proces. Dvanaest nazočnih članica EU-a traži ulaganja u vojnu mobilnost, prekograničnu povezanost i potrebnu infrastrukturu, primjerice prometne veze, digitalnu povezanost i satelitsku tehnologiju.
„Rusija je trenutačno usmjerena na Ukrajinu i taj rat veže njezine vojne kapacitete”, kaže Timo Koivurova. „Ne vjerujem da bi bilo koji stručnjak danas rekao kako je Rusija arktička vojna sila. Ali kada ovaj rat završi, a jednog će dana završiti, Rusija će vjerojatno mnogo ulagati, vrlo vjerojatno i u sjeverne regije, jer su one iznimno važne za njezinu ukupnu sigurnost.”
Trumpove pretenzije
Dodatni izvor napetosti na Arktiku predstavljaju nesuglasice među zapadnim partnerima u toj regiji, smatra Koivurova. Trumpovi ideje da Kanada postane 51. savezna država SAD ili da SAD kupi Grenland su golemo opterećenje za suradnju među zapadnim arktičkim državama.
„Arktik se raspada na tri dijela”, objašnjava poznavatelj Arktika Markku Heikkilä. Na jednoj je strani Rusija, a na drugoj skupina država sličnih stajališta među kojima su EU, Norveška, Island i Kanada. Te će države i dalje zagovarati međunarodni poredak utemeljen na pravilima, zaštitu klime i prava autohtonih naroda. S druge strane, „o tim temama više ne čujemo ništa od službene američke vlade”, kaže Heikkilä. „To stvara dodatne podjele unutar Arktika.”
Arktik bez leda?
Istodobno klimatske promjene mijenjaju Arktik snažnije nego bilo koju drugu regiju svijeta. Središnji Arktički ocean mogao bi do 2040. ili 2050. godine uvelike ostati bez leda. Time Arktik dobiva potpuno novo značenje: „Otvaraju se novi pomorski putovi, a udaljenosti između najvažnijih trgovačkih središta postaju znatno kraće, što donosi nove gospodarske i geopolitičke mogućnosti”, upozorava Koivurova.
No SAD i u klimatskoj politici ide drugim putem od ostalih zapadnih arktičkih država: „Klimatske promjene na Arktiku odvijaju se četiri puta brže od svjetskog prosjeka. Zato je danas gotovo sve što radimo na Arktiku na neki način povezano s klimatskim promjenama”, kaže Koivurova. „A Trump tvrdi da to nije tema.”
Glavni grad Laponije Rovaniemi u svijetu je poznat i kao dom Djeda Božićnjaka. Nedaleko od muzeja Arktikum u kojem su zasjedali šefovi država ili vlada nalazi se „Santa Claus Village”. Otvoren je tijekom cijele godine, kao i službeni poštanski ured Djeda Božićnjaka. No čak bi i on teško mogao ispuniti popis želja sudionika summita.