Pravosuđe je zakazalo. To se nakon tragedije u Drnišu i ubojstva Luka Milovca (19), za čije je ubojstvo osumnjičen Kristijan Aleksić (50), čovjek dobro poznat policiji i pravosuđu, jer je bio osuđivan za nasilna kaznena djela, uključujući i brutalno ubojstvo 22-godišnjakinje, koje je počinio 1994., tvrde svi. Pogotovo u svjetlu činjenice da je Aleksić 2023. optužen za ilegalno posjedovanje oružja, da je ta optužnica potvrđena, a onda u dvije i pol godine nije zakazana niti jedna rasprava, jer kako je objašnjeno s Općinskog suda u Šibeniku, taj predmet nije bio hitan, niti je ODO Šibenik tražio istražni zatvor za Aleksića. Zbog svega toga Damir Habijan, ministar pravosuđa je u Šibenik poslao inspekciju, a nadzor u ODO Šibenik je poslao i Ivan Turudić, glavni državni odvjetnik. U međuvremenu, dok oni istražuju što se dogodilo, svoje objašnjenje događaja, konačno, je ponudio i Općinski sud u Šibeniku koji se brani prevelikim brojem predmeta od kojih su neki stariji od Aleksićeva te premalim brojem sudaca, a priopćenjem, koje je upućeno i ministru Habijanu, oglasila se i Udruga hrvatskih sudaca koja je ukazala, ne na rupe, nego na rupetine u sustavu kojim Habijan upravlja.
Na početku svog priopćenja, Udruga hrvatskih sudaca (UHS) je izrazila duboku sućut obitelji tragično preminulog Luke Milovca, nakon čega su naveli da je taj događaj suce ponovo suočio s "težinom odgovornosti koju nosi njihova dužnost kao i potrebom da svi zajedno daju maksimum svoje stručnosti, odgovornosti i posvećenosti za bolje društvo"
- Suci ne bježe od odgovornosti za svoj rad i odluke. Svaki sudac odgovara za svoje postupanje, ali se ta odgovornost mora jasno i institucionalno utvrditi kroz zakonom predviđene mehanizme. Javni prostor i političke rasprave nisu mjesto za suđenje sucima; za to postoje jasne zakonske procedure u kojima se utvrđuju činjenice, a ne politički dojmovi. Radi dužnosti čuvanja dostojanstva sudačke dužnosti i nepristranosti suda, UHS ne može sudjelovati u javnim raspravljanjima putem medija s predstavnicima izvršne vlasti. To bi neminovno narušilo ustavni položaj sudbene vlasti. Smatramo da je potrebno točno i argumentirano informirati javnost o funkcioniranju pravosuđa ukazujući kako na probleme s kojima se sustav suočava tako i na poboljšanja koja je potrebno učiniti da bi se sustav unaprijedio. Upravo zato UHS se obratio Ministru pravosuđa, uprave i digitalne transformacije gospodinu Damiru Habijanu s konkretnim problemima koji koče učinkovit rad sudova i prijedlozima rješenja s kojima, vjerujemo, može doći do poboljšanja učinkovitosti pravosuđa - navodi se u priopćenju UHS-a.
A onda se pojašnjava i koje su probleme suci uočili, a koji postoje godinama, te traže da se te stvari hitno promijene. Upozorili su da sudac koji vodi prekršajni postupak, osim ako nije riječ o prekršaju s elementima nasilja ili prekršaju za koji se može izreći kazna zatvora, nema uvida u podatke o ranijoj kaznenoj osuđivanosti okrivljenika. Može vidjeti samo okrivljenikovu prekršajnu evidenciju.
Sudac istrage nema kroz e-Spis mogućnost uvida u druge kaznene postupke koji se vode protiv osumnjičenika, ne može saznati u kojoj su fazi ti postupci, a ne može vidjeti ni postupanje drugog suca istrage protiv istog osumnjičenika jer e-Spis ne daje takvu ovlast sucu istrage, a tim sustavom sistemski upravlja Ministarstvo pravosuđa.
UHS upozorava da sudac koji vodi kazneni postupak nema ni mogućnost uvida u druge kaznene postupke koji su u tijeku tako da ne može pretragom u e-Spisu, utvrditi je li protiv okrivljenika podignuta optužnica u nekom drugom postupku, je li ta optužnica potvrđena, u kojem je stadiju postupak i koje su odluke donesene tijekom tog drugog postupka. Problem je upozorava UHS, što sudac koji radi na obiteljskim predmetima nema mogućnost uvida u kaznene postupke koji su u tijeku protiv istih stranaka.
Govoreći o nadzoru opasnih zatvorenika nakon odslužene kazne, UHS upozorava da osim sigurnosne mjere zaštitnog nadzora nakon odslužene kazne i izlaska iz zatvora, koja može trajati od jedne do tri godine, odnosno pet, ako su u pitanju djeca, pravosuđe nema druge mogućnosti nadzora osuđenika nakon što je on kaznu odslužio.
I na koncu, UHS upozorava i da ne postoji kontakt mreža upozorenja između sudaca, državnih odvjetnika, djelatnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad, probacijskih ureda, posebnih skrbnika, odvjetnika... preko koje bi se upozoravalo ili izražavala bojazan da će netko nakon odslužene kazne ponovo počiniti kazneno djelo.