Udari na iranski nuklearni program, pokrenuti u lipnju prošle godine trebali su zauvijek eliminirati prijetnju iranske atomske bombe, no vodeći stručnjaci za nuklearno oružje upozoravaju da bi daljnji napadi mogli imati suprotan učinak i gurnuti Teheran prema tajnom razvoju nuklearnog oružja, slično putu Sjeverne Koreje. Naime, udari su uništili veliki dio površinskih objekata u Natanzu i Isfahanu , no duboko podzemne instalacije zakopane ispod planina ostale su netaknute ili samo djelomično oštećene. Američki predsjednik Donald Trump tvrdio je da je iranski nuklearni program 'potpuno uništen', no IAEA i neovisni analitičari ističu da Iran i dalje posjeduje dovoljno materijala za nuklearne bombe. Jeffrey Lewis, stručnjak za globalnu sigurnost s Middlebury Institute of International Studies, upozorava na jednu stvar. "Ako udari ne uspiju srušiti režim, ostaju tisuće iranskih znanstvenika i inženjera sposobnih obnoviti program. Tehnologija je desetljećima stara, a osvetoljubivi Iran koji preživi mogao bi doći do istog zaključka kao Sjeverna Koreja, da je svijet opasan, a bolje je imati nuklearno oružje", kaže.
Kelsey Davenport iz Arms Control Association dodaje da napadi guraju Iran prema naoružanju bez obzira kako sukob završi. Ako dođe do kolapsa režima i unutarnje destabilizacije, postoji realan rizik od krađe nuklearnog materijala ili proliferacije prema terorističkim grupama, što bi moglo prisiliti SAD na slanje kopnenih trupa, scenarij koji Trumpova administracija javno ignorira. "Postoji stvarna opasnost od nuklearnog terorizma za Trumpov cilj promjene režima koju nisam čuo da je administracija priznala", kaže stručnjak, za Guardian.
Iranski nuklearni program pod sumnjom je od 2002. godine, kada su otkrivena dva nedeklarirana mjesta. Sporazum iz 2015. ograničio je i nadzirao program, ali Trumpov izlazak 2018. doveo je do kolapsa, a Iran je ubrzao obogaćivanje urana. IAEA direktor Rafael Grossi ističe da nema dokaza o strukturiranom programu za oružje, no nakon udara Iran je protjerao sve inspektore, stvarajući „veliku neizvjesnost“ oko stvarnog stanja zaliha.
Prema posljednjem dostupnom izvješću Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) iz svibnja 2025., Iran je nagomilao ukupno 9247,6 kilograma obogaćenog urana što je45 puta više od ograničenja postavljenog sporazumom iz 2015. godine. Među tim zalihama posebno zabrinjava 408,6 kilograma urana obogaćenog do 60%, što predstavlja porast od 133,8 kg u odnosu na prethodno izvješće. Taj stupanj obogaćivanja tehnički je vrlo blizu 90% potrebnih za nuklearnu bojevu glavu.
U aktualnoj eskalaciji sukoba, udari su se proširili na vođe IRGC-a, raketne lokacije i infrastrukturu, uključujući ubojstvo vrhovnog vođe Alija Khameneija. Iran uzvraća napadima dronovima i projektilima na američke i savezničke ciljeve diljem Bliskog istoka, no nuklearni objekti uglavnom su pošteđeni u ovoj fazi. Stručnjaci upozoravaju da bi preživljavanje režima moglo motivirati Iran da pređe crvenu liniju i razvije oružje za odvraćanje ili ohrabriti druge skupine da ukradu zalihe urana.
Ovo ničim izazvano bjesomučno bombardiranje Irana upravo je dokaz da im treba atomska bomba!