Iran pred odlukom koja može zapaliti Bliski istok? 'Sada kada su ih ipak napali, sve oklade padaju'

Nakon smrti vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija i niza teških vojnih udara koje su Izrael i Sjedinjene Države izvele na iranske ciljeve, u Iranu se sve glasnije postavlja pitanje: Hoće li nova vlast pod vodstvom Mojtabe Khameneija napustiti dugogodišnju doktrinu i krenuti u izradu nuklearnog oružja? Iran trenutačno posjeduje više od 400 kilograma visokoobogaćenog urana, što bi bilo dovoljno za proizvodnju nekoliko nuklearnih bombi ako se poništi fetva (vjerska zabrana) koju je izdao pokojni Khamenei. Do sada je Teheran inzistirao da je njegov nuklearni program isključivo miroljubiv, no analitičari upozoravaju da su posljednji događaji dramatično promijenili situaciju.

"Nuklearna fetva je mrtva", izjavio je za CNN Trita Parsi iz Quincy Institute for Responsible Statecraft. "Mišljenje elite, ali i javnosti, dramatično se promijenilo, što i ne čudi jer je Iran dva puta bombardiran usred pregovora od dviju nuklearno naoružanih država", poručio je. 

Stručnjak Sina Azodi smatra da je rat sve promijenio. "Jedan od razloga zašto su se suzdržavali od nuklearnog naoružavanja bila je bojazan od napada Izraela i SAD-a. No sada, kada su ih ipak napali, sve oklade padaju", kazao je. Iranska revolucionarna garda (IRGC) već dulje vrijeme šalje signale o mogućoj promjeni politike. Još 2024. godine zapovjednik zadužen za zaštitu nuklearnih objekata, Ahmad Haqtalab, izjavio je da je 'preokret iranske nuklearne doktrine i politika, uključujući odmak od prethodnih razmatranja, vjerojatan i zamisliv'. U Iranu neki otvoreno pozivaju na nuklearno naoružavanje. Komentator Nasser Torabi nedavno je na državnoj televiziji rekao: "Ušli smo u novu fazu. Nakon ovog rata Iran će biti priznat kao globalna supersila… Moramo poduzeti mjere da proizvedemo ili posjedujemo nuklearno oružje."

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi bio je oprezniji. U intervjuu za Al Jazeeru ovoga mjeseca kazao je da još ne zna stajalište novog vrhovnog vođe Mojtabe Khameneija, ali očekuje kontinuitet. "Mislim da se ne bi trebalo bitno razlikovati od naših prethodnih politika, ali moramo pričekati dok ne upoznamo njegova stajališta", kazao je. 

Stručnjaci upozoravaju da bi izrada bombe, čak i primitivnog "prljavog" nuklearnog uređaja, bila prije svega politički potez. Azodi ističe da Iran takvim oružjem ne bi mogao ozbiljno zaprijetiti Sjedinjenim Državama: "Iranske rakete ne mogu doseći SAD, a čak i da mogu – s 50 nuklearnih bojevih glava ne možete odvratiti zemlju koja ima 5000 nuklearnih bojevih glava", kazao je. 

Međutim, regionalni učinak mogao bi biti ozbiljan. Ako Iran krene tim putem, Saudijska Arabija vjerojatno bi ubrzo slijedila primjer. Već 2018. saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman jasno je poručio: "Bez ikakve sumnje, ako Iran razvije nuklearnu bombu, mi ćemo to učiniti što je prije moguće".