Stručnjaci predviđaju tijek trećeg vala: Zbog novih sojeva epidemiju bez strožih mjera nećemo suzbiti

U Hrvatskoj je i službeno počeo treći val pandemije, i to baš pred Uskrs, nakon što su tek nedavno ponovno otvorene terase. Prognozirati bilo što vrlo je teško.

Prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain iz Helmholtz centra za infektivna istraživanja u Braunschweigu kaže:

– Ne znam što očekivati za Uskrs, previše je nepoznanica, a i relativno kratko vrijeme pa nije jasno hoće li to donijeti neke promjene u trendu – kaže naš znanstvenik.

Za mišljenje o tome kakav će nam u epidemiološkom smislu biti Uskrs pitali smo još nekoliko naših uglednih stručnjaka.

Pero Lučin: Kritično razdoblje trajat će do kraja svibnja

Čini mi se da će ovaj Uskrs biti vrlo nezgodan u epidemiološkom smislu. S jedne strane, vidimo da se broj novozaraženih dramatično povećava. Očito je da se britanski soj ubrzano širi i stvara novi val zaraze. Ovakvi se valovi pojačanog priljeva trebaju prekinuti agresivnijim mjerama. Smatram da se “tvrđe” mjere trebaju donositi puno brže, ovisno o lokalnim situacijama, ali i popuštanje mjera treba biti puno brže kako se ne bi stvarao epidemijski zamor i otpor. U ovom mi se trenutku čini da je nužno obustaviti sva okupljanja u zatvorenim prostorima i pojačati mjere zaštite (maske i distanciranje) na otvorenim prostorima na kojima se okupljaju ljudi kako bi se obuzdao val širenja virusa. Potrebno je povećati oprez. To se ne odnosi samo na one koji nisu do sada bili zaraženi koronom već i na one koji su preboljeli i koji su cijepljeni. Na žalost, još ne možemo računati na učinak kolektivne imunosti. Broj cijepljenih dvjema dozama iznimno je malen i neće se tako brzo povećati. Ni broj onih koji su primili jednu dozu cjepiva baš nije jako velik. Mnogi koji su preboljeli infekciju ne mogu računati na dugotrajnu zaštitu. I jedni i drugi i treći mogu se ponovno zaraziti pa, iako je puno manja šanse za razvoj teže bolesti, mogu širiti infekciju i zaraziti druge. Čini mi se da nam se upravo to događa. Posebno mi se važnim čini mjera pranja i dezinfekcije ruku, na čemu smo puno inzistirali prošle godine pa pomalo zaboravili, jer su novi sojevi zarazniji i lakše se šire. Tijekom Uskrsa doći će do pojačanog druženja i povećanja socijalnih kontakta, a time i do ubrzanog širenja virusa koje će biti jako teško zaustaviti. S jedne strane postoji evidentan zamor protuepidemijskim mjerama i povećana potreba ljudi za osobnim i obiteljskim kontaktima, a s druge strane raste opće nepovjerenje. Stoga je iznimno važno uspostaviti sustav dinamičnijeg prilagođavanja mjera, kako pojačanja tako i popuštanja, te da se to treba odvijati na mjestima gdje se razbuktava širenje virusa. Terase ne treba zatvarati, ali je potrebno dodatno osigurati razmake i nikako ne zatvarati strujanje zraka i otvorene terase pretvarati u poluzatvorene. Takve prostore treba izbjegavati. Ulazimo u kritično razdoblje koje će trajati sve do konca svibnja.

Ozren Polašek: U pitanju i imunitet onih koji su imali koronu 2020.

Iako je teško pretpostaviti kako će se i koliko novi sojevi širiti, izgledno nam je epidemiološka situacija nepogodna, lošija nego ona prije nekoliko tjedana. I dalje smo kao populacija na niskom stupnju procijepljenosti, koji ne pruža nadu u brzo stjecanje imuniteta zajednice, a upitno je i trajanje imuniteta za one koje smo cijepili ili koji su preboljeli virus potkraj prošle godine. Usto, sve je prošireniji kentski soj, za koji znamo da je zarazniji. Ovo znači da nam nažalost ni postojeći opseg protuepidemijskih mjera neće dati jednako dobar rezultat. Sada vidimo da u nekim županijama epidemija dobiva sve veći zamah, i bojim se da će nam trebati nove mjere kako bismo epidemiju održavali pod kontrolom. Ako pogledamo li brojčane pokazatelje, onda vidimo puno dinamičniji obrazac nego u prethodnih nekoliko mjeseci, koji nam ne daje previše nade u spontano završavanje ovog vala.

VIDEO: Pitali smo građane: Znate li kako se pravilno maske bacaju u smeće nakon upotrebe?

Nenad Ban: Situacija zahtijeva mjere kao u studenome

Što se tiče epidemiološke situacije, mislim da je zabrinjavajuća. Iz dana u dan brojevi oboljelih rastu i taj će se trend nastaviti dok se nešto ne poduzme. Po sistemu “semafora”, trenutačna bi situacija zahtijevala striktnije mjere – nešto slično mjerama koje su usporile rast zaraženih u studenome. Cijepljenje određenog broja ljudi u rizičnim grupama vjerojatno je razlog što broj zaraženih koji trebaju bolničku njegu ne raste tako brzo kao u prethodnom valu. Međutim, ne smijemo se time zavaravati jer će i mladim ljudima trebati liječnička pomoć pa će se rizik prebaciti na skupinu u dobi između 55 i 65 godina u kojoj su oni koji se vjerojatno još nisu cijepili. Prethodna iskustva iz bolnica pokazuju da je prosječno vrijeme koje osoba provede u bolnici dulje kod mlađih pacijenata jer teški simptomi rjeđe imaju smrtni ishod, ali zahtijevaju dugotrajno liječenje. Zbog toga se u ovoj situaciji povećava rizik da se bolnice preopterete. S obzirom na situaciju koja se može primijetiti u susjednim zemljama, gdje je zdravstveni sustav pod velikim pritiskom, možemo očekivati da će uskoro tako biti i u Hrvatskoj i da će se prije ili kasnije nešto morati poduzeti po tom pitanju. Kao i uvijek, bolje je reagirati na vrijeme jer bi se u suprotnom stabilizacija situacije u Hrvatskoj mogla protegnuti daleko u ljetnu turističku sezonu, što bi imalo teške posljedice za ekonomiju.

Zlatko Trobonjača: Puno više imunih ljudi, ali i opasniji sojevi korone

U procjeni stanja i kretanja epidemije, sad za uskrsne blagdane pa i poslije, možemo povući paralelu s dobro nam poznatim kretanjima epidemije jesenas. Tad smo u rujnu upogonili školski sustav, vratili se s godišnjih odmora na radna mjesta i tijekom listopada imali nagli rast novoinficiranih. Sada se od veljače događa slična situacija, ali uz dvije bitne razlike od kojih nam jedna ide u prilog, a druga ne. Sada imamo puno više imunih pojedinaca u populaciji, bilo kao rezultat cijepljenja bilo kao posljedicu prebolijevanja COVID-19, dakle imunosti koja bi trebala ublažavati širenje epidemije. S druge strane, pojavili su nam se visokozarazni sojevi, od kojih je kentski soj lakše prenosiv i s težim oblikom bolesti, a možda i većom smrtnosti, dok južnoafrički soj, unatoč prethodno stvorenoj imunosti, inficira i dio cijepljenih i reinficira pojedince koji su preboljeli COVID-19. Zato i očekujem da ćemo teško suzbiti epidemiju bez jačih protuepidemijskih mjera ograničavanja okupljanja, što je od presudne važnosti za turističku sezonu, pa ih možemo očekivati vrlo brzo nakon uskrsnih blagdana. Ne prije jer moramo razmišljati o našim ugostiteljima, sve dok zdravstvo može podnositi pritisak novooboljelih. Uskrsu se trebamo radovati, ali pri tome ostati na oprezu da se ne zarazimo, tj. da ne uđemo u epidemijski lanac. Svatko od nas ponašanjem pridonosi ne samo osobnoj sigurnosti nego i kolektivnom dobru.