Iako trenutačno nema opravdanog razloga za značajniji rast cijena poljoprivrednih proizvoda i hrane, neki proizvođači već sada u njih ugrađuju neizvjesnost nadolazećih mjeseci, a prilika je to i za razne špekulante za lov u mutnom, komentira najnovija zbivanja na Bliskom istoku stručnjak za pitanja hrane i poljoprivrede, prof. dr. sc. Ivo Grgić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Strah od poskupljenja, naime, zasad ne proizlazi iz poremećaja u lancima opskrbe prehrambenim namirnicama koliko od poremećaja u opskrbi gnojivom i energentima, kojih bi se posljedice, potraje li rat s Iranom, najviše mogle osjetiti u trećem kvartalu ili potkraj ove godine, tvrde stručnjaci. No u Hrvatskoj gdje je realna proizvodnja poljoprivrednih proizvoda u posljednjih 10 godina pala za 10%, gdje inflaciji uvelike pridonosi rast cijena hrane uzrokovan nedostatnom domaćom proizvodnjom i velikim uvozom, čemu u prilog idu i najnoviji podaci o lanjskom deficitu vanjskotrgovinske bilance od više od 2,8 milijardi eura – posljedice bi mogle biti i vidljivije.
Upozorenje stručnjaka: Cijene već rastu, dodatni udar nosi turistička sezona
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Po običaju novinari šire bez potrebno paniku, samo da imaju profit od toga.