Kolumna

Stranim vlasnicima banaka u Hrvatskoj odgovara fiksni tečaj

Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Stranim vlasnicima banaka u Hrvatskoj odgovara fiksni tečaj
15.02.2018.
u 08:23
Slovenska je politika za razliku od naše uvjerila bankare u nužnost puzajuće deprecijacije koliko god to njima otežavalo poslovanje
Pogledaj originalni članak

Do poraznih posljedica, do kroni (rodjačko/ortačkog) kapitalizma, loše političke ekonomije, erozije svojeg položaja s početka transformacije i današnjeg “fenerašenja” u EU, Hrvatsku je dovelo to što nije provela treću fazu programa stabilizacije, puzajuću deprecijaciju kune, ustvrdio je u svojoj kolumni Ivo Bićanić.

Za usporedbu, “Slovenci s višom stopom eurizacije od Hrvatske upregli su sve snage u puzajuću deprecijaciju, u tome su uspjeli i postali najuspješnija zemlja transformacije”.
To je zaista rijetka zgoda da kao glavni uzrok ekonomskog zaostajanja Hrvatske netko ističe višedesetljetni precijenjeni i de facto fiksni tečaj kune, i to ne bilo tko nego jedan od najistaknutijih i najcjenjenijih hrvatskih ekonomista. No, kao glavni razlog zašto u Hrvatskoj puzajuća (postepena) deprecijacija kune nije provedena profesor Bićanić navodi “hrvatsku bolest nečinjenja, odgađanja, nedonošenja odluka i čekanja Borislava Škegre i društva u kojem je bila i Martina Dalić”.

No, hrvatska javnost bi trebala znati što se stvarno dogodilo.
Najprije recimo da je u ekonomskoj teoriji praktički nesporno da precijenjeni tečaj domaće valute smanjuje konkurentnost domaćih poduzetnika u inozemstvu, a podcijenjeni tečaj je povećava. Nebrojene su zemlje u povijesti nerijetko pribjegavale deprecijaciji kako bi povećale svoju izvoznu konkurentnost. A kako je Slovenija uspijevala provesti tu toliko željenu puzajuću deprecijaciju, svojedobno mi je otkrio dr. Boris Vujčić, tada još zamjenik guvernera HNB-a.
Svako malo, ispričao mi je Vujčić, u hotelu Slon u Ljubljani sastali bi se predstavnici slovenske Vlade, točnije Ministarstva financija, središnje banke i najvećih poslovnih banaka, i dogovorili se za koliko će sutradan deprecirati tečaj tolara. A sve kako bi u godini dana postigli, za građane i poduzetnike neprimjetnu i bezbolnu, a za ekonomiju blagotvornu deprecijaciju od nekoliko postotaka. Ali za to nije bila dovoljna samo volja i “činjenje” slovenske državne i monetarne politike, ključno je bilo to što su poslovne banke bile u slovenskom vlasništvu. Politika je imala načina da ih uvjeri u nužnost puzajuće deprecijacije makar je to njima otežavalo poslovanje i kvarilo bilance.
Hrvatska je, međutim, vrlo brzo svoje poslovno bankarstvo gotovo u potpunosti prepustila stranim vlasnicima iz eurozone, bilo da su oni tu otvarali svoje nove banke ili su pokupovali stare, propale socijalističke.

Inozemni su bankari sa sobom donijeli i novac potreban za kreditiranje – kapital i pozajmice svojih principala, u eurima. Tim eurima morali su u Hrvatskoj osigurati prinos i vraćati ih u inozemstvo, i njima nikako nije odgovaralo da je za isti iznos eura potrebno stalno sve više i više kuna. Zadnji čavao u lijes puzajuće deprecijacije bilo je hrvatsko devizno “tržište” na kojemu devize smiju prodavati i kupovati samo banke, tako da one već 25 godina formiraju tečaj koji njima treba, a to je fiksni tečaj. Čak i ako su zaista imali drukčije planove, “Škegri i društvu” preostalo je samo da se s tim pomire.     

Pogledajte i galeriju: Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti

Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

DA
Darchi2612
13:14 16.02.2018.

Po trenutnom tečaju kuna je precjenjenja, kako će tek biti za vrijeme turističke sezone kad se poveća priljev deviza

BS
@bserver
17:23 15.02.2018.

postepena?