Svjetski zračni promet prolazi kroz najteži kaos od pandemije COVID-19. Sukob između SAD-a i Izraela s jedne strane te Irana s druge zatvorio je velik dio neba iznad Bliskog istoka, a posljedice se prelijevaju doslovno na sve kontinente. Otkazane su tisuće letova, a stotine tisuća putnika ostale su u zračnim lukama od Azije do Europe.
Samo u ponedjeljak rano ujutro već je bilo otkazano više od 1200 letova. Dan ranije broj je bio još veći, a u subotu gotovo 2800 letova nije poletjelo. Ritam otkazivanja zasad ne usporava. Glavna čvorišta u Zaljevu i dalje su zatvorena ili rade u minimalnom opsegu. Među njima je i Dubai International Airport, najprometnija međunarodna zračna luka na svijetu, koja je treći dan zaredom bez redovnog prometa, piše Guardian.
Kad Dubai stane, staje pola svjetskih konekcija. Najveći udar trpe zaljevski prijevoznici. Emirates je suspendirao sve letove prema Dubaiju i iz njega do daljnjega. Etihad Airways zaustavio je operacije iz Abu Dhabija, dok je Qatar Airways potpuno obustavio letove nakon zatvaranja katarskog zračnog prostora. Problemi se šire i izvan regije. Air India otkazao je niz letova iz Delhija, Mumbaija i Amritsara prema Europi i Sjevernoj Americi.
Zračni prostor iznad Irana, Iraka, Kuvajta, Izraela, Bahreina, UAE-a i Katara praktički je prazan. Podaci platformi poput FlightAware i Flightradar24 pokazuju golema “prazna” područja na karti, što je prizor kakav nismo vidjeli od lockdowna 2020. godine. A onda se efekt prelije, putnici ostaju zaglavljeni u Frankfurtu, Singapuru, Baliju. Posade i piloti su raspršeni po svijetu, pa čak i kad bi se zračni prostori otvorili, ne bi sve moglo krenuti odmah. Trebat će dani da se raspored vrati u kakvu-takvu normalu.
U cijelu priču uključila su se i tržišta. Dionice aviokompanija pale su širom Azije i Australije. Investitori su brzo reagirali, posebno nakon što je američki predsjednik Donald Trump poručio da bi vojna operacija mogla potrajati još nekoliko tjedana. To znači dulju neizvjesnost. A neizvjesnost je ono što avioprijevoznici najmanje žele. Uz to, cijena nafte skočila je i do 13 posto, a Brent je dotaknuo 80 dolara po barelu. Analitičari već špekuliraju o mogućem rastu prema 100 dolara. Za sektor koji se tek oporavio od pandemije, skuplje gorivo znači dodatni udar na profitne marže. Neke kompanije možda će pokušati dio troška prebaciti na putnike.
Ono što situaciju čini posebno osjetljivom jest činjenica da su Dubai, Doha i Abu Dhabi ključne tranzitne točke između Europe, Azije i Australije. Kad su sva tri čvorišta istodobno blokirana, alternative praktički nema. Letovi se preusmjeravaju preko užih i duljih ruta, izbjegavajući rizične zone, što dodatno produljuje trajanje putovanja i diže troškove.
I dok se komercijalni putnici bore s aplikacijama i redovima na šalterima, privatni sektor ne miruje. Privatni letovi iz Rijada prema Europi, prema podacima brokerskih kuća, dosežu i 350 tisuća dolara po letu. Saudijska Arabija trenutačno je jedna od rijetkih sigurnih izlaznih točaka iz regije. Iako je zrakoplovna industrija posljednjih godina naučila živjeti s krizama, od pandemije do rata u Ukrajini, ovako simultano zatvaranje ključnih zaljevskih čvorišta još nije viđeno.