Što se događa u Černobilu? Stručnjaci u strahu od katastrofe, nakon upada drona ne mogu jamčiti sigurnost

Nekadašnji simbol najveće nuklearne katastrofe u povijesti, ukrajinska nuklearna elektrana Černobil, ponovno se našla u središtu zabrinutosti zbog posljedica rata. Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Kijev upozorava da napadi u blizini nuklearnih postrojenja predstavljaju ozbiljan sigurnosni rizik, a stanje u Černobilu pokazuje koliko su ti strahovi opravdani.

U veljači ove godine ruski dron pogodio je Novi sigurnosni omotač, golemu metalnu konstrukciju koja prekriva ostatke reaktora uništenog u katastrofi 1986. godine. U udaru je nastala velika rupa na vanjskoj kupoli, čime je ozbiljno narušena njezina zaštitna funkcija, piše Kyiv post. Taj je omotač izgrađen kao moderna zamjena za izvorni „Sarkofag“, podignut na brzinu nakon eksplozije reaktora, s ciljem dugoročne zaštite od širenja radijacije. Iako su hitni radovi započeli ubrzo nakon napada, sanacija će potrajati godinama. Ravnatelj elektrane Sergij Tarakanov upozorava da bi za potpuni povrat sigurnosnih funkcija moglo biti potrebno još tri do četiri godine. Kako ističe, vanjski omotač trenutačno ne jamči potpuno zadržavanje radioaktivnih tvari unutar postrojenja, što potvrđuju i procjene Međunarodne agencije za atomsku energiju.

Velika rupa nastala udarom drona privremeno je prekrivena zaštitnim zaslonom, no dodatni problem predstavlja više stotina manjih otvora koje su vatrogasci probili tijekom gašenja požara. Unutrašnjost konstrukcije danas je ispunjena skelama koje se protežu gotovo do stotinu metara visine, dok su tragovi oštećenja i dalje vidljivi na samom objektu. Posebnu zabrinutost izaziva pitanje dugoročne stabilnosti zaštitnog omotača, koji je projektiran da traje najmanje 100 godina. Stručnjaci upozoravaju da bi novi napad – čak i ako ne bi bio izravan, mogao ozbiljno ugroziti cijelu strukturu. Prema Tarakanovim riječima, snažna eksplozija u blizini mogla bi izazvati potrese dovoljne da dovedu do urušavanja unutarnjeg zaštitnog sloja.

Unatoč svemu, ukrajinske vlasti tvrde da su razine zračenja zasad stabilne i unutar dopuštenih granica. U kontrolnim sobama inženjeri neprekidno prate podatke s niza senzora koji nadziru stanje reaktora i okolnog prostora. Ipak, činjenica da se dio rastaljenog nuklearnog goriva iz 1986. godine i dalje nalazi unutar objekta dodatno pojačava strahove od mogućih posljedica.

Podsjetimo, ruske snage zauzele su Černobil prvog dana invazije, no povukle su se nekoliko tjedana kasnije. Ukrajina od tada redovito optužuje Moskvu da napadima na energetsku infrastrukturu i objekte u blizini nuklearnih elektrana riskira izazivanje katastrofe s nesagledivim posljedicama.

Video