Što nam je parada u Moskvi rekla o stanju u Putinovoj mašineriji: 'Ako je to točno...'

Skromno obilježavanje Dana pobjede na Crvenom trgu u Moskvi nije pokazalo snagu Rusije, nego sve veću vojnu iscrpljenost i izolaciju, smatra bivši britanski časnik Hamish de Bretton-Gordon, koji je u komentaru za Telegraph ocijenio kako je ovogodišnja parada bila “pažljivo režiran prikaz slabosti”. Kako piše de Bretton-Gordon, koji je 23 godine služio u britanskoj vojsci i zapovijedao CBRN postrojbama NATO-a, izostanak uobičajenog spektakla s tenkovima i teškim naoružanjem na Crvenom trgu bio je “više priznanje nego slučajnost”. “Ako je simbolika važna, a u Rusiji oduvijek jest, parada je rekla mnogo. Izostanak tenkova koji gaze Crvenim trgom nije bio propust – bio je to priznanje”, naveo je. 

Prema njegovoj ocjeni, država koja je desetljećima svoj identitet gradila na vojnoj moći nije uspjela prikazati ni osnovne elemente moderne oklopne sile. “Režim koji se nekoć razmetao vojnom moći pred svijetom, nije uspio prikupiti ni oklopna vozila, ni projektile, ni značajnu borbenu tehniku za svoj najvažniji nacionalni spektakl”, ističe. On tvrdi da se time otkriva dublji problem: rat u Ukrajini ozbiljno je iscrpio ruske vojne kapacitete. Dok su ranijih godina parade uključivale kolone tenkova, raketnih sustava i borbenih zrakoplova, ovogodišnji prikaz, kaže, sveden je na znatno skromniju razinu, uključujući i zastarjele letjelice u labavim formacijama.

Simbolika je dodatno pojačana, navodi, izvještajima iz ruskih regija gdje su se na lokalnim paradama pojavljivali tenkovi iz Drugog svjetskog rata. “Ako je to točno, riječ je o razornoj optužnici za vojno iscrpljivanje Kremlja”, upozorava. Posebno naglašava i problem ljudstva, ističući da su na paradi bili vidljivi i vojnici iz Sjeverne Koreje. “To je izvanredna slika za državu koja je nekoć tvrdila da je samodostatnost temelj njezine vojne snage”, navodi de Bretton-Gordon, dodajući da Rusija sve više ovisi o vanjskim partnerima kako bi održala ratne operacije.

Diplomatski aspekt također vidi kao znak slabljenja. Iako je Vladimir Putin pokušao održati narativ o povijesnoj snazi i povezao rat u Ukrajini s Drugim svjetskim ratom, izostanak kineskog predsjednika Xi Jinpinga, prema njegovoj ocjeni, šalje jasnu poruku opreza iz Pekinga. Putin je, kako navodi, ponovno posegnuo za simbolikom “Velikog domovinskog rata” i usporedbama sa sovjetskim pobjedama poput Kurske bitke, no današnja realnost, tvrdi autor, ne podupire takve paralele. “Godine 1943. Sovjetski Savez raspoređivao je tisuće tenkova u odlučujućim bitkama. Danas Rusija jedva prikazuje simboličnu oklopnu prisutnost”, ističe.

U širem kontekstu rata u Ukrajini, de Bretton-Gordon naglašava da je upravo Ukrajina postala vojni inovator, osobito u području ratovanja dronovima i integracije zapadne tehnologije, što je razotkrilo slabosti ruske vojne doktrine. “Ukrajina sve više izvozi borbene lekcije saveznicima zabrinutima zbog iranskih prijetnji dronovima i hibridnog ratovanja”, navodi se u komentaru.

Istodobno upozorava da se Kremlj sve više osjeća ugroženim i unutar vlastitog teritorija. “Ogromna koncentracija sustava protuzračne obrane oko Moskve sugerira duboku zabrinutost zbog ukrajinskih napada dronovima i unutarnje ranjivosti”, piše de Bretton-Gordon, uz ocjenu da Putin sve više djeluje kao da donosi odluke iz pozicije stalne ugroženosti i osjećaja opsade. U završnom dijelu komentara ističe kako se stvarna snaga vojske ne pokazuje na paradama, nego na bojištu. “Parade ne dobivaju ratove, ali mogu razotkriti istinu iza propagande”, zaključuje. “A ta je istina bila vidljiva na Crvenom trgu – sila koja je sve više rastegnuta, izolirana i nesigurna u svoju budućnost.”