OIV - Odašiljači i veze, državna tvrtka, nedavno je završila pripajanje splitskog Pomorskog centra za elektroniku – PCE. Radi se o akviziciji tvrtke, također u državnom vlasništvu, koju je država stavila na listu za prodaju. Protekle je godine, pak, OIV uspio s mrtve točke pomaknuti i Veliki projekt državnog interneta, odnosno izgradnju optičke agregacijske mreže, te pronaći voditelja projekta, odraditi natječaj za izvođače radova i krajem godine s njima sklopiti ugovor. Te dvije teme bile su povod da razgovaramo s Matom Boticom, predsjednikom uprave OIV-a. Budući da smo projekt izgradnje interneta pratili od početaka, gotovo sedam godina, otkako je Europska unija za njega odobrila novac, počeli smo s tom temom. I odmah smo dobili pojašnjenje.
– Radi lakšeg razumijevanja cilja i smisla projekta izgradnje mreža sljedeće generacije (eng. NGN Next Generation Network), odnosno agregacijske infrastrukture, razvijen je identitet projekta pod nazivom Nacionalna optička infrastruktura (NOI) koja vjerno opisuje značaj projekta – naglasio je Mate Botica kao uvod u razgovor.
Dugo se čekalo konkretne poteze izgradnje državnog interneta, odnosno sada projekta Nacionalne optičke infrastrukture. Ipak se kreće. Što se točno planira izgraditi?
Realizacijom projekta Nacionalne optičke infrastrukture izgradit će se otprilike 5300 kilometara suvremene optičke infrastrukture sljedeće generacije koja podržava simetričnu pristupnu brzinu veću od 100 Mbit/s u područjima na kojima ne postoji komercijalni interes izgradnje. Kako bih vam približio veličinu zahvata, evo nekih usporedbi: duljina novoizgrađene Nacionalne optičke infrastrukture otprilike je četiri puta veća od cjelokupne mreže autocesta i poluautocesta (1340 km) u Republici Hrvatskoj ili 2208 puta dulja od Pelješkog mosta, zbog čega je ovaj infrastrukturni zahvat jedan od najkompleksnijih projekata od državnog značaja koji će se implementirati u idućim godinama u našoj zemlji.
VEZANI ČLANCI:
Na putu realizacije projekta imali ste niz administrativnih teškoća, žalbi na natječajima. Produljili ste i nekoliko puta korigirali dovršetak gradnje. Kada će, prema zadnjim planovima, biti izgrađena nacionalna internetska mreža?
OIV je potkraj 2020. godine s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU i SAFU sklopio Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava – Izgradnja nacionalne agregacijske širokopojasne infrastrukture i povezivanje ciljanih javnih korisnika u svojstvu korisnika bespovratnih sredstava iz Europskih i strukturnih i investicijskih fondova. Njime je predviđena realizacija projekta unutar 98 mjeseci, tj. otprilike 8 godina, odnosno do kraja 2028. godine. Trenutačni status provedbe projekta u skladu je s ugovorenim planom provedbe.
Dugo je trajao i izbor voditelja projekta. Kome ste povjerili taj posao?
Temeljem tog ugovora OIV je preuzeo odgovornost za implementaciju projekta Nacionalne optičke infrastrukture. Dakako, nositelj projekta je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, koje na čelu s ministrom Olegom Butkovićem pruža svesrdnu podršku u njegovoj provedbi. Nadalje, tim voditelja projekta koji je odgovoran za implementaciju sastoji se od unutarnjeg tima OIV-a i vanjskog tima pružatelja usluge vođenja projekta Trames d.o.o., koji je odabran u postupku javne nabave krajem 2022. godine.
Vođenje projekta koncipirano je tako da je oformljena nadzorna razina i razne upravljačke strukture kojima se postiže adekvatna i pravovremena uključenost potrebnog broja i profila stručnjaka koji osiguravaju pravovremeno donošenje odluka i transparentnost provođenja aktivnosti vođenja projekta, a sve sukladno EU pravilima za provedbu projekata. S obzirom na ukupni obuhvat zahvata, kojom se obuhvaća više od 430 naselja u ruralnim i subruralnim područjima RH, predviđen je angažman tima voditelja projekta koji se sastoji od ukupno 40-ak stručnjaka.
Ugovori za izgradnju agregacijske infrastrukture sklopljeni su krajem studenoga prošle godine; u kojoj su fazi, odnosno kada će početi radovi?
Ugovori o izvođenju radova sklopljeni su prema FIDIC modelu ugovora projektiranje i izgradnja, što podrazumijeva da izvođači izrađuju projektnu dokumentaciju prema kojoj će izvoditi radove. U ovom trenutku provodi se projektiranje, konkretnije provjera projektnog zadatka kojom se utvrđuje provedivost pretpostavljenih trasa i agregacijskih čvorova. Na temelju usvojene provjere projektnog zadatka izvođač će izraditi preostalu projektnu dokumentaciju. Početak izvođenja određenih radova očekuje se sredinom lipnja ove godine, međutim točan datum znat će se nakon što se u cijelosti usvoji provjera projektnog zadatka.
S obzirom na to da se kasnilo s projektom, cijena izgradnje više se nego udvostručila. Kako planirate prevladati taj jaz?
Kao što je navedeno, ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava previđeno je da će se projekt realizirati unutar 98 mjeseci, odnosno do kraja 2028. godine, stoga je trenutačno stanje provedbe projekta u skladu s ugovorenim planom provedbe projekta, odnosno nije se kasnilo u provedbi aktivnosti projekta. Isto tako, budući da je procjena vrijednosti radova preuzeta iz studije izvedivosti projekta iz 2014. godine te da je u 2020. godini (COVID-19) i 2022. godini (napad na Ukrajinu) došlo do nepredvidivih okolnosti koje su imale značajan negativan utjecaj na globalno gospodarstvo, globalno tržište te na tržište građevinskih materijala, proizvoda i usluga, predmetni troškovi izvođenja radova su porasli. Sve to vidljivo je i iz glavnih makroekonomskih indikatora Republike Hrvatske i EU te su stoga vrijednosti sklopljenih ugovora o izvođenju radova posljedica takvog stanja na tržištu. Bitno je napomenuti kako je prvi postupak javne nabave za izvođenje radova poništen upravo zbog ponuda koje su bile značajno iznad procijenjene vrijednosti nabave. Ukupna vrijednost projekta je 224 milijuna eura, od čega će se 101 milijun eura realizirati putem EU fondova, a ostatak iz državnog proračuna Republike Hrvatske.
Bilo je i govora da će se odrediti prioriteti gradnje i da će se graditi po fazama, a potom da će ipak biti proveden projekt u cijelom obuhvatu, kakvi su planovi?
Ukupno trajanje aktivnosti predviđeno za projektiranje, rješavanje imovinskopravnih odnosa te izvođenje građevinsko-instalaterskih radova iznosi 46 mjeseci, a u rok se ne ubraja vrijeme potrebno za ishođenje upravnih akata i slično. Dinamika izvođenja radova i sama faznost izvođenja radova uvelike će ovisiti o postupku izrade projektne dokumentacije i ishođenju dozvola za građenje, a za što su odgovorni izvođači radova. Očekujemo kako će ukupni dovršetak radova biti sredinom 2028. godine.
Koliki će utjecaj na tržište imati izgrađena optička agregacijska infrastruktura, odnosno koji su benefiti te mreže?
Hrvatski građani i gospodarstvo od izgrađene će Nacionalne optičke infrastrukture imati brojne benefite: od potencijalnog smanjenja korisničkih cijena – budući da su, prema DESI indeksu 2022, cijene u našoj zemlji druge najviše u EU, niže cijene optičke infrastrukture operatorima će otvoriti prostor za smanjenja korisničkih cijena – do otvaranja tržišta, tj. povećanja tržišnog natjecanja u RH. Postojeće cijene optičke infrastrukture i nedostatak "dark fibera" obeshrabruju operatore na ulaganja u korisničke mreže u ruralnim i suburbanim sredinama naše zemlje.
Uz navedeno, očekujemo povećanje socio-ekonomskih benefita u ruralnim i suburbanim sredinama, tj. smanjenje digitalnog jaza ruralnih i urbanih sredina, stvaranje uvjeta za jednolik rast gospodarstva i kvalitete življenja, spajanje javne uprave kroz NOI (komplementaran s projektom e-škole) te smanjenje iseljavanja stanovnika, kao i rješavanje zahtjeva za broadbandom na moru i otocima (stanovnici, digitalno gospodarstvo i turizam, e-škole), a ujedno se otvara i mogućnost za digitalizaciju kompletnog morskog pojasa s naglaskom na otoke.
VEZANI ČLANCI:
OIV i inače upravlja državnom optičkom infrastrukturom, koliko je imate te kakvi su vam rezultati?
OIV je 2013. godine, odlukom Vlade RH, određen za nositelja operativne provedbe projekta Objedinjavanje svjetlovodne infrastrukture u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu RH te je na tržište stavio višak svjetlovodne infrastrukture u vlasništvu trgovačkih društava u većinskom vlasništvu RH. Upravljanje izgrađenom navedenom infrastrukturom tih društava mjera je i za poticanje djelotvornog tržišnog natjecanja s ciljem optimalnog iskorištenja raspoloživih komunikacijskih kapaciteta i njihova stavljanja na tržište, čime se svima zainteresiranima otvorila mogućnost korištenja tih kapaciteta uz jednake uvjete. Riječ je o infrastrukturi koja se proteže cijelom Hrvatskom u duljini od oko 8000 kilometara, koja je izgrađena za potrebe nadzora i upravljanja sustavima cesta i autocesta, željeznica, naftovoda, plinovoda, energetskog i drugih sustava, a na kojoj je dio neiskorišten, dok je kroz taj projekt taj dio infrastrukture duljine 4250 kilometara kapitaliziran i diobom prihoda svim trgovačkim društvima donosi dobit. Tako ukupan prihod OIV-a od početka provedbe tog projekta, odnosno od 2014., iznosi čak 8,8 milijuna eura, dok je od toga prihod naših partnera 4,6 milijuna eura. Stoga možemo reći da je OIV u potpunosti opravdao očekivanja, a dodatni rast i isplativost očekujemo kroz NP-BBI program.
OIV je nedavno, nakon dvogodišnjeg procesa, pripojio splitski Pomorski centar za elektroniku – PCE. Kakvi su vam planovi? Što pripajanje donosi objema stranama?
Pripajanjem Pomorskog centra za elektroniku (PCE) OIV-u stvorena je jedinstvena kompanija u kojoj je sada zaposleno više od 350 ljudi, a Društvo će nastaviti sudjelovati na tržištu pod jedinstvenim imenom OIV, pružajući sada dodatne usluge i u djelatnostima pomorske elektronike i komunikacija. Tako objedinjena dva komplementarna društva u 100-postotnom vlasništvu RH, čije su osnovne djelatnosti usko vezane uz elektroničke komunikacije, omogućit će stvaranje sinergija i eliminirati veći broj troškovnih kategorija, a s druge strane osigurati daljnju diversifikaciju portfelja usluga i povećanje prihoda. Inicijalno detektirane koristi prelijevat će se, isprepletati te multiplicirati u godinama koje slijede, a svi konkretni financijski ciljevi bit će postavljeni i dopunjeni onima javne politike i hrvatske Vlade u vezi s pristupanjem naše zemlje Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Očekuje se kako će se pripajanjem povećati učinkovitost objedinjenog Društva te unaprijediti iskoristivost državne imovine i ukupnog portfelja trgovačkih društava u državnom vlasništvu.
OIV je jedno od rijetkih trgovačkih društava u vlasništvu države koje se upustilo u akviziciju. Je li je pripajanje PCE-a OIV-u rezultat administrativne odluke države ili klasičnog M&A procesa?
U pravu ste. Preuzimanja i pripajanja nisu učestala u državnom sektoru. Ovim pripajanjem OIV probija led i uvodi dobre poslovne prakse u SOE segment – trgovačkih društava u vlasništvu RH. Pripajanje PCE-a rezultat je dugotrajnog, strukturiranog M&A procesa. Možemo reći kako je sve odrađeno "školski": identifikacija, obrada, financijska, pravna i poslovna dubinska analiza. OIV je pažnjom dobrog gospodara angažirao iskusne pravne i financijske savjetnike koji su procesom due diligencea provjerili poslovnu opravdanost pripajanja i identificirali glavne rizike tog postupka. Najvažniji dio poslovne analize, otkrivanja sinergija i usklađivanja poslovnih planova obavili su OIV-ovi i PCE-ovi stručnjaci. Formalno i stvarno poduzeli smo sve kako bismo detektirali koristi, ali i moguće rizike pripajanja.
Što je potaknulo pripajanje i kako je tekao taj proces?
Nakon višegodišnjeg pada prihoda i smanjenja broja zaposlenih, Pomorski centar za elektroniku (PCE) je 2021. odlukom Vlade RH izuzet s liste pravnih osoba od posebnog interesa za RH i uvršten u portfelj CERP-a namijenjen prodaji. Aspiracija OIV-a za daljnji rast i diversifikaciju poslovanja, kao i komplementarnost djelatnosti (komunikacijske tehnologije) i mogućnost povećanja zajedničkih prihoda, potaknuli su inicijalno ispitivanje poslovne logike pripajanja PCE-a OIV-u. To ispitivanje rezultiralo je preliminarno indiciranom koristi i sinergija mogućeg pripaja nja. Uprava OIV-a donijela je zatim formalnu Odluku o pokretanju procesa provjere poslovne opravdanosti i mogućeg pripajanja trgovačkih društava. Uputili smo Pismo namjere PCE-u i Centru za restrukturiranje i prodaju te time proaktivno započeli 24-mjesečni proces dubinske analize i postupka pripajanja.
Nadležni ministri Vlade RH prepoznali su koristi koje generira pripajanje. Preporuke OECD-a reflektirane u Akcijskom planu Vlade RH bile su zasigurno motivator tog procesa. Podsjećam, Vlada RH kroz spomenuti Akcijski plan nastoji povećati konkurentnost, profitabilnost i transparentnost državnih tvrtki, želi još konkretnije artikulirati očekivanja vlasnika – RH te definirati financijske i nefinancijske ciljeve, a i prilagoditi ih ciljevima javne politike. Uprava i djelatnici PCE-a dali su veliku podršku tom procesu, a u konačnici RH je skupštinskim odlukama obaju društava i suglasnosti Upravnog vijeća CERP-a dala zeleno svjetlo za potpisivanje Ugovora o pripajanju.
Koje konkretne koristi očekuje od pripajanja u objedinjeni OIV?
Ovim pripajanjem aktivirat će se dio neaktivne državne imovine, povećat će se njezina iskoristivost – konkretno povećat će se povrat na ukupnu imovinu, povećat će se ukupan prihod, produktivnost i učinkovitost zaposlenih. Promatran kao zasebni profitni centar unutar objedinjenog Društva, očekuje se da će PCE realizirati kumulativni dodatni prihod od oko 5,25 milijuna eura iznad dosadašnjih projekcija prihoda u razdoblju 2024. – 2026., uz značajna smanjenja troškova ureda, skladišta, IT-a, nabave, kadrovskih poslova, prodaje i pravne podrške. Koristi od ove transakcije imat će i drugi stakeholderi. Država kao vlasnik trgovačkog društva isključivo u interesu šire javnosti ovom transakcijom doprinijet će nastojanjima maksimalizacije vrijednosti stvorene za društvo učinkovitom raspodjelom resursa i povećanjem ukupnog financijskog i operativnog doprinosa. Ovim pripajanjem OIV će ojačati regionalnu prisutnost na jugu naše zemlje, pospješit će i omogućiti ravnomjerniji regionalni razvoj, a kao što sam spomenuo, zajedničko poslovanje omogućit će stvaranje sinergija i eliminirati veći broj troškovnih kategorija.
S obzirom na to da je PCE imao ulogu u pružanju svojevrsne podrške Oružanim snagama, hoćete li sada to nastaviti, pa i proširiti djelatnost?
OIV će ovom transakcijom povećati kapacitete i sposobnosti održavanja i unapređenja tehničke podrške Hrvatskoj ratnoj mornarici. Osnaženo potencijalima PCE-a objedinjeno Društvo imat će značajno veću stručnu, financijsku i operativnu sposobnost davanja podrške Oružanim snagama RH te će omogućiti proširenje poslovanja na trgovačku mornaricu, civilno brodarstvo odnosno pomorstvo. Intenziviranje istraživanja i razvoja, razvitak novih kripto uređaja, uz integraciju oružnih sustava s radarskim sustavima i komunikacijskom brodskom opremom, razvoj tehnike dvojne namjene – vojne i civilne višestruko će povećati sposobnosti i kapacitete podrške Hrvatskoj vojsci i našim saveznicima. Jednom riječju, svi dionici imat će značajne i konkretne koristi od ovog pripajanja u ovoj i u godinama koje dolaze. Pritom će zaposlenici PCE-a ostvariti veće mogućnosti profesionalnog napretka, dodatnih edukacija i prekvalifikacija te povećanje beneficija i prava, a visokospecijalizirana znanja, kapaciteti i ekspertize za elektroničnu pomorsku tehniku sačuvat će se i dodatno proširiti na veći broj djelatnika.
Tek je prošao prvi kvartal ove godine, koji su vam sve planovi za ovu godinu, bilo da su u tijeku bilo da ih tek planirate pokrenuti?
Plan investicija za 2024. godinu iznosi 18,5 milijuna eura. Najznačajniji investicijski projekti bit će gradnja nove poslovne zgrade na Žitnjaku i u Zadru, obnova postojećih te gradnja novih objekata odašiljačkog sustava te projektiranje, izgradnja i nadzor Nacionalne optičke infrastrukture. U prvom kvartalu 2024. godine realizirano je ukupno 1,4 milijuna eura investicijskih ulaganja, tj. oko 13 posto, odnosno 0,2 milijuna eura više od planiranog. Neke su od značajnih planiranih aktivnosti u ovoj godini dovršetak ranije započetih procesa digitalne transformacije Društva, obnova postojećih odašiljačkih sustava u temeljnoj djelatnosti, obnova energetskih sustava, zamjena agregata, DC napajanja i zamjene vodova na postojećim lokacijama, kao i ulaganja u trafostanice.
Koliko planirate investirati u infrastrukturu?
U infrastrukturu odašiljačkih sustava, dakle stupove i prateće objekte planiramo investirati 10,2 milijuna eura. Dodatna ulaganja planirana su kroz investicije u gradnju 5G antenskih stupova, dodatne rekonstrukcijske radove nekih lokacija te ugradnju klimatizacijskih i ventilacijskih uređaja.
Dakako, značajne investicijske planove imamo i za održavanje i poboljšanje razine automatizacije odašiljačkih postaja, obnovu odašiljačke i popratne opreme u tehnologijama koje su u potpunoj eksploataciji, mjerne instrumente, procesnu opremu, sustav mikrovalnih veza, proširenje DAB+ mreže i proširenje IP MPLS višeuslužne IP mreže kroz V. fazu izgradnje. U planu je i ulaganje u svjetlovodnu infrastrukturu diljem RH u iznosu od 1,0 milijun eura, od čega se glavnina odnosi na povezivanje novih kupaca i lokacija na našu svjetlovodnu infrastrukturu i na prijenosnu opremu te na izgradnju svjetlovodne infrastrukture za 5G ready bazne postaje. Od ostalih investicija izdvojio bih ulaganja vezana uz razvoj novih usluga kroz projekte CroQCI i Adria 5G kao i pripremne aktivnosti, projektiranje i izvođenje radova te stručni nadzor u sklopu projekta izgradnja pasivne elektroničke komunikacijske infrastrukture.
FOTO Ovo je najljepši pas na svijetu: Upoznajte Zaidu Bint Muti Von Haussman
Biti će isto kao i zadnji put. Mi ćemo platiti, vi ćete prodati T-Comu ispod cijene i uzeti proviziju.