Zakonski okviri propisuju visoke standarde zaštite korisnika socijalne skrbi, no sustav ne osigurava osnovne preduvjete za njihovu stvarnu provedbu pa je sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj u dubokoj strukturnoj i sistemskoj krizi. Socijalni radnici i ostali stručnjaci u ovom sustavu stiješnjeni su između nerealnih očekivanja javnosti i kroničnog nedostatka resursa, a ključne se odluke često donose bez uvida u realne kapacitete na terenu. Ususret Svjetskom danu socijalne skrbi i usred bijelog štrajka koji provode 24 područna ureda socijalnog rada, a podržava ga 25, što je zajedno više od polovice od 89-ak područnih ureda u RH, Inicijativa "Od šutnje do promjene" i udruga Novis iznijeli su 17 ključnih točaka koje oslikavaju trenutačno stanje u sustavu socijalne skrbite, a ponudili su i prijedloge za nužne promjene.
Među ključnim problemima jest donošenje odluka bez uvida u realne kapacitete, kronični manjak smještajnih kapaciteta za djecu, starije te osobe s invaliditetom i mentalnim poteškoćama, što dovodi do prekapacitiranosti domova. Nedostaje udomiteljskih obitelji, a hitni smještaji provode se bez dugoročnog plana i poštovanja potreba korisnika. – Međuresorna je suradnja loša i nema jasnih protokola između socijalne skrbi, zdravstva, policije i školstva, što dovodi do "prebacivanja odgovornosti". Radi se na zastarjeloj infrastrukturi, u neadekvatnim radnim uvjetima, a zakoni i pravilnici često s mijenjaju bez ikakve evaluacije njihove provedivosti. Zbog administrativnog opterećenja i strogih pravilnika, terenski rad postaje iznimka, čime se gubi bit profesije – individualni rad s korisnikom – navela je Marina Vulinović, socijalna radnica iz Daruvara.
Fokus javnosti je gotovo isključivo na tragedijama, što stvara sliku o nesposobnosti struke i ignorira tisuće uspješno riješenih slučajeva. Socijalni rad je sveden na administrativno-upravnu funkciju, gdje upravni postupak dominira nad stvarnom socijalnom intervencijom. Zbog nerealnih normativa, manjka zaposlenih i sekundarne traumatizacije zbog rada s najtežim životnim sudbinama u neadekvatnim uvjetima, stručni radnici na poslu izgaraju, a učestalo su u etičkim dvojbama jer su često prisiljeni birati "manje loše" rješenje u sustavu koji ne osigurava uvjete za postizanje idealnih ishoda. Prof. Nino Žganec sa Studija socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iznio je prijedloge za promjene u sustavu. Nužni su realni normativi kako bi se osigurala kvaliteta rada i spriječilo izgaranje, a administrativne bi procese trebalo pojednostaviti.
– Treba hitno povećati smještajne kapacitete i financijsko ojačati mjere stručne pomoći i udomiteljstva kako bi se izbjegli neadekvatni žurni smještaji. Također treba uvesti sustavnu superviziju kao redovitu obvezu poslodavca te prepoznavanje rizika pomagačkih profesija putem radno-pravnog statusa te izraditi jasne protokole i digitalnu razmjenu informacija između bolnica, škola, policije i ureda socijalne skrbi kako bi se osigurala brza i koordinirana reakcija – naveo je prof. Žganec. Udruga "Od šutnje do promjene" novog imena NovisS – nova vizija socijalne skrbi, zalaže se za temeljitu reorganizaciju ustroja sustava socijalne skrbi tako da se on decentralizira, vrati mogućnost stručnjacima da svoj posao obavljaju po najboljim pravilima struke.